Kada je Volkswagen objavio da traži lokaciju za svoj novi pogon u jugoistočnoj ili istočnoj Europi u utrku se uključilo 12 zemalja, a pobijedila je Turska u kojoj je VW registrirao tvrtku. Međutim, kada je turska pokrenula vojnu operaciju na sjeveru Sirije njemački proizvođač automobila objavio je da je "odluka o ulaganju u Tursku odgođena".

Smjesta je u zemljama bivše Jugoslavije, ali i šire, počelo licitiranje za privlačenje ulaganja većeg od 1,3 milijarde eura, unatoč tome što je automobilska kompanija iz Wolfsburga rekla da investicija u Turskoj nije otkazana, već samo "stavljena na čekanje" i da aktivno ne traže alternativnu lokaciju za svoj novi pogon. Međutim, nove ponude iznijele su Bugarska, Rumunjska i Srbija, a uključila se i Hrvatska, te konačno Bosna i Hercegovina.

TAS još ima infrastrukturu
"Poslali smo pismo o zainteresiranosti i sada čekamo. Ponuđene su dvije lokacije za gradnju tvornice, jedna na mjestu gdje je bila Tvornica automobila Sarajevo (TAS), druga na području općine Novi Grad, kao i neke pogodnosti i uvjeti financiranja", rečeno je medijima iz ureda premijera vlade FBiH. Armin Hodžić iz Grupacije automobilske industrije pri Privrednoj komori FBiH, kaže da Bosna i Hercegovina ima svoje prednosti, tradiciju u proizvodnji automobila još iz vremena TAS-a iz kojeg je, među ostalim, izlazio i Volkswagenov Golf.  "Ta tvornica i u stanju kakvom jeste ima svu nužnu infrastrukturu pa bi troškovi bili manji nego da se gradi nova tvornica.

Također, BiH ima više od 60 kompanija koje rade za automobilsku industriju, od kojih 10 do 12 izravno sa Volkswagenom, tako da mreža dobavljača postoji, a VW-u naše tržište nije strano", rekao je Hodžić za BiznisInfo. Budući da BiH već godinama ima problem s nedostatkom obučene radne snage, kada bi se Volkswagen odlučio ulagati u BiH, Hodžić smatra da bi morali poduzeti opsežne pripreme za tu investiciju. "Sustavno bi se moralo pristupiti svim segmentima, a oni uključuju i obrazovanje radne snage, jer će ta tvornica zaposliti 5000 osoba, od čega više od 500 inžinjera", objašnjava Hodžić. On smatra da će VW na kraju ipak nastaviti s investicijom u Turskoj, jer ta odluka nije samo ekonomsko nego i političko pitanje. "Ne treba zaboraviti da Katar drži 17 posto udjela u Volkswagenu, a ta država čvrsto stoji uz Tursku",  istaknuo je Hodžić.

Usto, riječ je o dugogodišnjoj bliskoj povezanosti Berlina i Ankare u brojnim gospodarskim i političkim projektima, kao što je status milijunske turske dijaspore u Njemačkoj, prodaja njemačkog oružja Turcima ili suradnja oko smještaja bliskoistočnih izbjeglica u Turskoj, od kojih većina želi u europske gradove, prije svega njemačke.  Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, koji je prije 18 godina kao predstavnik kompanije Prevent, velikog BiH proizvođača autodijelova, s VW-om potpisao ugovor o zajedničkom ulaganju, smatra kako nisu realna očekivanja da će njemačka kompanija izabrati BiH kao lokaciju za gradnju tvornice. "Još 2001. godine Prevent je zajedno s Volkswagenom potpisao ugovor o kupovini 42 posto udjela u Tvornici automobila Sarajevo od Unisa, koji je uime države bio vlasnik kompanije.

Namjera je bila da Prevent i Volkswagen, koji je već bio vlasnik 58 posto udjela u TAS-u, zajedno ulože u tvornicu koja bi zaposlila 1800 do 1900 radnika. U tom ugovoru bile su navedene obveze svih sudionika, međutim, ništa iz njega nije realizirano. Ni država, a niti Volkswagen nisu ispunili svoje obveze, a Prevent se nakon toga okrenuo drugim ulaganjima i projektima", kaže Smailbegović, u to vrijeme jedan od čelnih ljudi BiH kompanije, koja je posljednjih godina u složenim, i često vrlo lošim odnosima s VW-om.  Smailbegović smatra da njemačka kompanija nije imala ozbiljne namjere kada je riječ o ulaganju u BiH.  "Da je Volkswagen imao ozbiljne namjere ovdje nešto uraditi, oni bi to i uradili za 18 godina. No oni u Bosni i Hercegovini nikad nisu imali ozbiljne namjere, zadržali su se na sitnijim projektima i na odnosu 'toplo-hladno', a i danas broj zaposlenih u tvrtki Volkswagen Sarajevo drže na 300 radnika", objašnjava Smailbegović.

BiH nema dovoljno inženjera
S druge strane, kaže Smailbegović, Bosna i Hercegovina objektivno i nema kapacitete za tako ozbiljnu investiciju. "Sve da se Volkswagen i odluči za nas, BiH je mala zemlja za tako veliku priču. Tvornica od od 4-5 tisuća zaposlenih će, prema mojoj procjeni, trebati najmanje 500-600 inžinjera, a teško da bi ih toliko našli da pretražite cijelu BiH", rekao je Smailbegović, dodajući da je VW dobar partner za BiH, ali za projekte koji su prilagođeni bosanskohercegovačkim mogućnostima. "Mogli bismo imati tvornicu koja zapošljava nekih 1000-1500 ljudi, koja proizvodi dijelove za autoindustriju, i to je i bio naš plan na početku kada smo ulagali u tvornicu u Vogošći. No priča o gradnji novog VW-ovog pogona po mom mišljenju je nerealna", zaključuje Smailbegović. 

Svađa u zajedničkoj tvrtki

Spor VW-a i Preventa nastavljen u Sarajevu 
Nermin Džindić, federalni ministar za energiju, rudarstvo i industriju, kaže da su problemi Volkswagena s Prventom preseljeni iz Njemačke u BiH. Prevent je 2016. prestankom isporuke dijelova blokirao VW. "Volkswagen, većinski vlasnik Volkswagena Sarajevo ima spor s Upravom Preventa, manjinskim vlasnikom te tvrtke", rekao je Džindić, dodajući da menadžment Volkswagena Sarajevo kao uvjet za potencijalna ulaganja u BiH stavio pred vladu FBiH zahtjev da se iz vlasništva isključi Prevent, koji na to nije pristao. Zbog toga VW u BiH ulaže manje od prvobitnih planova.