Globalizacija i nove tehnologije stvorile su različite poslovne prilike i mogućnost rasta mnogim kompanijama. U takvom dinamičnom okruženju zakoni i pravila često se ne mogu dovoljno brzo prilagoditi, što stvara priliku za razne manipulacije i prijevare u poslovanju i financijskom izvještavanju. Važno je istaknuti kako prijevare nisu povezane samo s manipulacijama i „iskrivljavanjem“ financijskih izvještaja, već su uključene i u sve oblike društvenih odnosa.

Prve prijevare se spominju još u Hamurabijevom Babilonskom zakoniku 1800. godine pr. Kr. gdje je krađa domaćih životinja – koje su čuvali pastiri za njihove vlasnike, predstavljala jedan od najstrože kažnjavanih prijestupa. Sama povijest ukazuje na to kako će osoba motivirana vlastitom koristi u okolnostima koje pružaju priliku vrlo vjerojatno počiniti prijevaru. Teorijski gledano, elementi prijevare predstavljaju tzv. trokut prijevare čije su glavne sastavnice: motivacija ili pritisak, prilika i opravdanje ili racionalizacija za navedeni postupak.

Najčešći motivi za počinjenje prijevare financijske su prirode što uglavnom proizlazi iz pohlepe, želje za osobnom dobiti, potencijalnih egzistencijalnih poteškoća te želje za poslovnim unaprjeđenjem. Gledano s aspekta poslovnih organizacija, veliki broj prijevara ostvaruje se nezakonitim korištenjem kreativnog računovodstva.

Što je kreativno računovodstvo?

U teoriji, kreativno računovodstvo predstavlja fleksibilan način prikazivanja stvarnog i objektivnog rezultata poslovanja putem financijskih izvještaja kroz zakonski računovodstveni okvir. No, praksom se pokazalo kako kreativno računovodstvo postaje sinonim za manipulativno računovodstvo čime nerijetko dolazi do kršenja zakonskih propisa.

Najčešći oblici primjene kreativnog računovodstva su:1

· upravljanje zaradom ( „earnings management“)

· agresivno računovodstvo („agressive accounting“)

· izglađivanje dobiti i prihoda („income smoothing“)

· lažiranje financijskih izvještaja mrežom prijevare („fraudulent financial reporting“).

Mnogo je motiva zbog kojih dolazi do nepravilne primjene kreativnog računovodstva. S jedne strane može biti nastojanje rukovodstva da stvori bolju percepciju profitabilnosti kompanije, sakrije gubitke, prikaže lažno povećanje dobiti te prikrije dugove lažiranjem bilančnih stavki u svrhu privlačenja potencijalnih ulagača ili ostvarenja boljih uvjeta prilikom financiranja. Također, manipulacije se ponekad koriste u svrhu smanjenja osnovice poreza na dobit prikazivanjem lošije profitabilnosti kompanije i lakše preuzimanje kompanija od trećih strana.

„Crvene zastavice“ ili „red flags“ u financijskim izvještajima

Crvene zastavice u financijskim izvještajima predstavljaju indikatore za prisutnost rizika prijevare. No, ne moraju nužno predstavljati pojavu prijevare, već signalizirati rukovodstvu i investitorima da određena područja zahtijevaju dodatnu pažnju i analizu.

Mnoštvo je primjera „crvenih zastavica“ u financijskom izvještavanju, poput:

· rastućih nerazmjernih troškova poslovanja

· čestih promjena revizora, kao i učestalih sporova s istima

· naglih povećanja prihoda bez sukladnog rasta priljeva novčanih tokova

· neopravdanog značajnog rasta uspješnosti kompanije u posljednjim mjesecima poslovne godine

· procjene životnog vijeka dugotrajne materijalne imovine i metode amortizacije koja ne odgovara standardnom životnom vijeku navedene imovine

· neuobičajeno velikog broja gotovinskih ili kartičnih transakcija.

Otkrivanje prijevara u financijskom izvještavanju

Uočavanje „crvenih zastavica“ je vrlo često zahtjevno jer financijski izvještaji mogu upućivati na stabilno poslovanje kompanije. Međutim, redovne provedbe unutarnjih kontrola, uključujući internu i vanjsku reviziju pomažu u otkrivanju potencijalnih znakova o mogućim prijevarama. Učinkovitim korporativnim upravljanjem smanjuje se prostor prijevarnim radnjama u poslovnim organizacijama. Ako postoje indikatori potencijalnih nepravilnosti, poželjno je da kompanija angažira financijsko – računovodstvene forenzičare kako bi se provela dodatna neovisna analiza.

Enron skandal

Upravo je „Enron skandal“ jedan od najpoznatijih slučajeva nezakonitog korištenja kreativnog računovodstva, uz niz drugih nezakonitih aktivnosti. Prikrivanjem financijskih gubitaka, lažnim prikazivanjem dobiti i nezarađenih prihoda, gomilanjem i prikrivanjem dugova u povezanim društvima i mnogim drugim manipulacijama, menadžment kompanije doveo je kompaniju koja je predstavljala nekadašnji simbol snage američke ekonomije – do bankrota. Isplaćivanjem visokih bonusa i povećanjem vlastitih plaća u razdoblju prije bankrota menadžment kompanije na profesionalan način je ispunio vlastite pohlepne interese. Navedeni bankrot negativno je utjecao na živote tisuća zaposlenika, investitora, mirovinskih fondova i time postao sinonim za propast kompanije velikih razmjera.

Trenutno je javnosti poznat i potencijalni slučaj prijevare kompanije Exxon Mobile – jedne od najvećih svjetskih naftnih kompanija. Protiv Exxon Mobile-a državno odvjetništvo SAD-a podiglo je tužbu, između ostalog, zbog potencijalnih vođenja dvostrukih financijskih izvještaja, prijevara investitora i manipulacijama s troškovima.

Primjere o načinima nepravilnog korištenja kreativnog računovodstva možemo nabrajati u nedogled, no veći problem upravo je broj slučajeva koji nisu otkriveni. Prilikom počinjenja ovakvog kaznenog djela počinitelji često nisu svjesni razmjera štete koja može nastati u društvu i gospodarstvu. Upravo iz tog razloga od velike važnosti je educirati javnost i buduće generacije i podignuti svijest kako počinjenje prijevare može uzrokovati štetu širokih razmjera, utjecati na gospodarstvo ali i na egzistenciju pojedinaca.

Od iznimne je važnosti podignuti svijest o važnosti borbe protiv financijskog kriminala, prijevare i korupcije. Deloitte Hrvatska pomaže klijentima kako bi uspostavili bolje interne kontrole prevencije, ali i u provedbi neovisnih istraživanja mogućih prijevara. U razdoblju od 18. do 22. studenog 2019. godine u suradnji s velikim brojem partnera Deloitte Hrvatska svečano će obilježiti Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama po prvi put u Hrvatskoj.

*Autorica članka je Nikolina Šapit, savjetnica u Deloitteovom odjelu forenzičkog savjetovanja.

__________________________

1 Belak, V. (2017) Lažiranje financijskih izvještaja, prijevare i računovodstvena forenzika