Ina Jadran, do nedavno INAgip, obilježila je danas 20. godišnjicu proizvodnje plina na svojim platformama na Sjevernom Jadranu. U proteklih 20 godina Ina je u 20 platformi na 11 plinskih polja uložila, s partnerima, oko 12 milijardi kuna. Dnevno se na platformama proizvede između 1,1 i 5 milijuna m3 plina, a do sada je ukupno proizvedena 21 milijardi m3 plina vrijednog više od pet milijardi dolara. Spomenimo da Hrvatska ukupno godišnje potroši oko 2,5 milijardi m3 plina, a trenutno iz domaćih izvora, morskih i kopnenih platformi, zadovoljimo oko 40 posto potražnje. Povodom 20. obljetnice platformu su posjetili novinari i uzvanici predvođeni ministrom energetike Tomislavom Ćorićem i predsjednikom uprave Ine Sandorom Fasimonom.

Izaslanstvo se na platformi upoznalo s proizvodnim procesima te je naglašen doprinos jadranskih plinskih polja neovisnosti hrvatskog energetskog sustava.

"Ovakvi uspješni projekti svjedoče o važnosti strateškog i odgovornog upravljanja resursima, u cilju razvoja gospodarstva i povećanja udjela domaće proizvodnje", rekao je ministar Ćorić.

"Cilj naše djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina je maksimalizirati postojeće potencijale na domaćem terenu, kako na moru tako i na kopnu. To smo ugradili i u razvojne smjernice, jer i za 15 godina želimo biti ponosni na našu kompaniju te ostati pouzdan partner hrvatskog gospodarstva“, rekao je predsjednik Uprave INA-e Sándor Fasimon.  

Predsjednik Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan zaključio je kako je projekt Sjeverni Jadran tehnološki i konceptualno iznimno zahtjevan i njime se Hrvatska uvrstila u krug zemalja koje imaju znanja i tehnologije za odobalnu proizvodnju ugljikovodika.“

Ministar Ćorić je kazao kako se 1999. godine započelo s eksploatacijom na sjevernom Jadranu te kako se s obzirom na količinu može utvrditi kako je to tada bio sjajan potez INA-e 

"U slijedećih četiri-pet godina imat ćemo značajnu eksploataciju s ovog područja. Ona ni danas nije malena, govorimo o 1,1 milijunu kubnih metara dnevno odnosno oko 400 milijuna kubnih metara godišnje, što je 15-20 posto domaće potrošnje. Zadnjih nekoliko godina pokrenuli smo nekoliko kampanja za istraživanja eksploatacije ugljikovodika. One su sve na kopnu, ali sjeverni Jadran nudi određeni potencijal i siguran sam da ćemo ga znati iskoristiti u idućem razdoblju", poručio je Ćorić.

Dodao je kako rizik po okolinu u eksploataciji plina minimalan, naročito imajući u vidu udaljenost. Naime, kaže on, osim drugih platformi nema ničega u blizini te stoga treba i dalje istraživati sjeverni Jadran. 

Na pitanje što je sa LNG terminalom, Ćorić je odgovorio kako se on gradi te kako ćemo krajem 2020. godine imati prilike svjedočiti početku njegova rada, dodavši kako će LNG moći namiriti potrebe hrvatskog tržišta. 

Međutim, naveo je Ćorić, LNG se ne gradi samo da bi zadovoljio hrvatske potrebe za plinom, već je projekt koji pomaže diversifikaciji dobavnih pravaca za Europu.  

"Istraživanje eksploatacije ugljikovodika jedan je od načina smanjenja energetske ovisnosti Hrvatske, a izgradnja alternativne infrastrukture je drugi smjer smanjenja naše energetske ovisnosti", zaključio je Ćorić.