Baražna paljba zahtjeva prema proračunu, koja je startala lobiranjem za porezne olakšice da bi se prelila u zahtjeve za većim plaćama u javnom sektoru, podigla je napetosti unutar Banskih dvora do razine spominjanja izvanrednih izbora.

Nakon što je premijer Andrej Plenković pristao na veće plaće u zdravstvu, ali ne i u školstvu u punom rasponu sindikalnih zahtjeva, očekivano je kulminiralo štrajkom koji (barem zasad) ima potporu HDZ-ovih partnera uz prijetnju raskida koalicije. Zahtjevi prema proračunu mjere se u stotinama milijuna kuna. Premda je proračunu za ovu godinu nije bilo predviđeno, Vlada i sindikati dogovorili su se o 7-postotnom rastu plaća u zdravstvu, odnosno 400 milijuna kuna više godišnje od 1. rujna.

Povećan je dodatak na plaće od tri posto na uvjete rada za sve zaposlenike u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju te 4 posto na odgovornost za (ne)zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja, no tek slijede pregovori o osnovici. U praksi  je to donijelo medicinskim sestrama 50 kuna povišice i posljedični prosvjed pred Vladom. Ulaskom u štrajk pritisak su podigli i sindikati u školstvu koji traže povećanje od 6 posto, no Vlada zasad nudi tek 4 posto i spremna je olakšati proračun za 320 milijuna kuna za oko 70 tisuća zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

S Blaženkom Divjak na čelu Ministarstva obrazovanja HNS prijeti izlaskom iz koalicije i ne pristaje na kompromisno rješenje premda su, baš kao i ostali članovi Vlade, glasali za trogodišnje fiskalne smjernice koje ne uključuju rast plaća u javnom sektoru. Da će se pridružiti valu zahtjeva najavili su i iz sindikata policije koji traže 15 posto veće plaće, a jučer se na istu temu javio i sindikat visokog školstva. "Koliki je pokrivač, toliko se možemo pokriti, to je odgovor i na plaće i sve ostalo", komentirao je nedavno ministar financija Zdravko Marić pritisak prema državnoj blagajni sa sindikalne scene.

U tim okolnostima sve je izglednije da bi Plenković mogao odustati o najavljenog smanjenja PDV-a od početka 2020. o čemu su se već počeli puštati probni baloni i time zakrpati neplanirane rupe a istovremeno ostati na putanji rezanja javnog duga. To je "Pandorina kutija", Vlada je pogriješila kad je prvi puta popustila mijenjati plaće po koeficijentima mimo osnovice s čim se prvo krenulo u vojnom resoru. Tako se uvijek netko osjeća zakinut  i sad će se sindikalni pritisak samo pojačavati u predizborno vrijeme", smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Dodaje da se situacija mogla izbjeći da je Vlada u zadnjem krugu porezne reforme odlučila na povećanje osobnog odbitka u računici poreza na dohodak (umjesto širenja lepeze neoporezivih primitaka) jer bi posljedično povećanje plaća prepolovilo pritisak sindikata. Posebno svjetlo na situaciju baca i činjenica da idućeg tjedna slijedi Moody'sova revizija državnog rejtinga. Analitičari Raiffeisena očekuju da će Moody's ipak podići rejting za jednu razinu, ali ga i dalje ostaviti u špekulativnom teritoriju za razliku od Fitcha i Standard&Poor'sa. 

"Ako se nastave pritisci i Vlada udovolji svim zahtjevima ne isključujemo odustanak od smanjenja opće stope PDV-a kako se ne bi ugrozila dinamika smanjenja javnog duga i maastriški kriteriji za euro", kaže direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. Vrijedi podsjetiti da je Moody's u svibnju podizanje izgleda rejtinga, između ostalog, podcrtao upravo mirovinskom reformom i produljenjem radnog vijeka.

Sve se to događa  nakon spektakularnog reteriranja od mirovinske reforme, ustrajnog odbijanja Vlade da uvede reda u povlaštene mirovine za koje se godišnje isplati oko 6 milijardi kuna, najave spašavanja još jednog državnog gubitaša Croatia Airlinesa s 250 milijuna kuna, izdavanja jamstva za dovršetak broda za koji su već protestirana jamstva u paketu Uljanikovih 4,5 milijarde kuna prošle godine…

Šlag na tortu sindikatima svakako je i kalkuliranje s kupnjom borbenih aviona "teško" i do 2,5 milijarde dolara koje se u javnosti zasad neobjašnjivo sramežljivo propitkuje, a sve to dok Vlada pokušava održati kontrolu nad javnim financijama i ostvariti strateški cilj uvođenja eura.  Ne odustane li se od rezanja PDV-a kao elegantnog rješenja za dvije milijarde kuna "u šaci", nisu isključeni ni prijevremeni izbori za presijecanje političkog gordijskog čvora, ovisno o kalkulaciji stranaka i pojedinih ruku u Saboru, no to nužno ne mora biti loše.

"Proces fiskalne konsolidacije ozbiljno je započeo kad je Hrvatska imala privremeno financiranje. Što se tiče javnih financija u tom slučaju se ne bi ništa loše ne bi dogodilo osim stopiranja rasta rashoda, osim naravno ako Vlada prije toga nešto ne potpiše", kaže Lovrinčević.