U nedjelju 6. listopada, na šibenskom Trgu Pavla Šubića, u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, u sklopu Dana regionalnoga razvoja i EU fondova, održan je Sajam EU fondova kojeg je posjetio velik broj zainteresiranih građana. Grad Šibenik ne samo da je jedan od najuspješnijih gradova po korištenju sredstava EU s povučenih više od milijardu kuna EU sredstava, već je i pionir u obnovi kulture baštine, pa su tako obnovljene tvrđave sv. Mihovila i Barone dva zaštićena spomenika upisana na UNESCO-vu listu, što ovaj grad čine jedinstvenim u Hrvatskoj, a trenutačno je u obnovi i tvrđava sv. Ivana vrijedna 41,5 milijuna kuna.

Kako nam je na Sajmu otkrio šibenski gradonačelnik Željko Burić, uz pomoć EU fondova poboljšalo se stanje u gospodarstvu, školstvu i turizmu, što je za sobom povuklo i otvaranje velikog broja radnih mjesta. Na Sajmu je sudjelovalo 38 izlagača od toga različiti OPG-ovci i poduzetnici koji su koristili sredstva EU fondova za razvoj i unaprjeđenje poslovanja, a među njima su i proizvođači čiji proizvodi nose oznaku kvalitete Hrvatski otočni proizvod.

Nadležne institucije – Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – prezentirale su mogućnosti financiranja i zainteresiranima ponudili potrebne informacije. Tom je prilikom ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Marko Pavić, istaknuo kako je Hrvatska 2016. godine bila na devet posto ugovorenosti projekata, a danas je na čak 76 posto te da su Hrvatskoj dosad isplaćene 22 milijarde kuna.

Naveo je i podatke na koji način EU fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje. "Poboljšavaju zdravstvo – 1,7 milijardi kuna uloženo je u bolnice i opremu, u prometnu infrastrukturu više od milijardu kuna, a Pelješki most vrijedan 365 milijuna kuna trajni je spomenik ovoj financijskoj omotnici. EU fondovi mijenjaju i školstvo pa je više od milijardu kuna uloženo u program e-škola, a 680 milijuna kuna u kurikularnu reformu. Za zapošljavanje smo izdvojili 6,5 milijuna kuna pa tako EU fondovi pridonose i ostanku mladih u Hrvatskoj", istaknuo je Pavić te pritom napomenuo da je cilj u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine pojednostavniti proceduru prijave EU projekata.

Unaprijedili proizvodnju i prodaju
Nadalje, bogati program upotpunili su nastupima KUD Koledišće i Etno udruga Petrovo Polje, a održan je i zabavno-edukativni program za najmlađe u sklopu kojeg je tim Maskote.hr održao dječje radionice na kojima su djeca izrađivala i bojala zastave zemalja članica EU, održana je i dječja interaktivna predstava Put po Europskoj uniji te obiteljski kviz s 12 pitanja o EU. KUD Koledišće inače postoji već točno pola stoljeća, kako nam je ispričao voditelj Nenad Milin, koji je inače izdao nekoliko knjiga vezanih uz kulturnu baštinu i tradiciju, a pohvalio se i da je njegov KUD, koji broje 40-ak članova svih dobi, prije četiri mjeseca predstavljao Hrvatsku na velikom međunarodnom festivalu kulture u švicarskom gradu Arbon. 

Imali su i oni svoj štand koji je predstavljala Anka Bilan, simpatična i nasmijana 80-godišnjakinja koja se već 15 godina bavi ručnom izradom tradicionalnih proizvoda, a za KUD Koledišće izrađuje odore, nakit i košulje. "Ovo više radim iz zadovoljstva, ne znam hoće li netko od mladih naslijediti moj posao, možda će imati više vremena pod starije dane kao ja", rekla nam je Anka. S velikim brojem članova može se pohvaliti i Etno udruga Petrovo polje iz općine Ružić koja postoji tek deset godina, no prisutni su u cijeloj Hrvatskoj kroz česte nastupe, od različitih smotri do nastupa na malim ekranima, a osmijeh na licu predsjednika Udruge Ante Bojčića dovoljno govori koliko je ponos na svoj tim od 7 do 70 godina, kao i na hrvatsku tradiciju koju promoviraju.

"Nadam se da će me netko naslijediti i da neće zamrijeti naša kultura", rekao nam je Bojčić. Nakon nastupa KUD-ova prošetali smo Sajmom i porazgovarali s nekoliko poduzetnika. Privukao nas je miris sa štanda Ribarske zadruge Adria koja je počela povlačiti sredstva iz EU fondova 2017. godine. Tada su povukli oko 200.000 kuna, što su iskoristili, kaže, za promociju, marketinšku kampanju, brendiranje i etiketiranje novih proizvoda, nabavili su dostavno vozilo, robu i uredili su manje dijelove strojeva.

"Zahvaljujući novom brendu bilježimo značajan rast u prodaji. Rezultati su odlični, sve što prodajemo je svježe, ribu čistimo sami, sušimo i mariniramo. Nismo koristili samo EU fondove već smo imali pomoć i drugih državnih institucija i potpora. Smatram da smo pametno iskoristili dobivena sredstva, a nama više od 200.000 kuna nije bilo niti potrebno jer zgradu već imamo, no trebali smo osvježiti poslovanje", ispričala nam je Mateja i dodala da su trenutačno u evaluaciji dva projekta – jedan je projekt vezan uz plastiku i dvije prekodržavne potpore za razvijanje zadružnog brenda.

"Zapošljavam trenutačno šest djelatnika, a do 2020. godine planiram zaposliti još dvoje", istaknula je Mateja. Ribarska zadruga Adria, koja je prisutna uglavnom na domaćem tržištu, u ponudi trenutačno ima slane srdele, kozice i slane inćune, što je veliki novitet u njihovu poslovanju. 

Povećan broj posjetitelja
Među uspješnijima je svakako Nacionalni park Krka, a na štandu su nam predstavili svoje želje i ciljeve. Skrivena blaga iz srednjeg toka rijeke Krke projekt je vrijedan više od 80 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova sufinancirano više od 66 milijuna, zatim projekt za ulaz Lozovac čija je vrijednost 105 milijuna kuna, a iskoristili 72 milijuna kuna iz EU fondova. Projekti su im odobreni prije pet godina, drugi projekti koje su prijavljivali već su pri kraju. "Bilježimo 15-ak posto povećanje posjetitelja u gornjem dijelu Krke, što je i naš cilj prijavljivanja projekta i korištenja fondova, da se rastereti taj prekrasni dio. U novom financijskom razdoblju pratit ćemo sve mogućnosti i nastaviti se prijavljivati jer Krka želi više. Suradnja s ministarstvima i nadležnim tijelima bila je jako dobra", objasnila nam je Kristijana Jerko.

Memorijalni centar Faust Vrančić projekt je pokrenut godinu dana prije nego je Hrvatska postala članica EU, stoga je zapravo "iznjedren" iz EU fondova, njegova je vrijednost oko milijun i 200.000 eura, od čega je 900.000 sufinancirano iz EU fondova, a financijski je pomogao i Grad Vodice, navela je Ivana Skočić, ravnateljica Memorijalnog centra Faust Vrančić. Premda su locirani na otoku do kojeg je izazovnije doći, broje oko 7000 posjetitelja godišnje i zadovoljni su s obzirom na blagu dislociranost muzeja, kaže Zlatka Rodin, muzejska vodička. OPG Ćorić dolaze iz Kaštela i bave se pčelarstvom, za što su prije četiri godine dobili europske poticaje u vrijednosti od 15.000 eura, a uz to su nabavili kontejnere, napravili punionicu meda te povećali broj košnica. Uz pčelarstvo i proizvodnju meda bave se i proizvodnjom maslinova ulja, a u posao je uključeno svih pet članova obitelji Ćorić.

"Zahvaljujući EU sredstvima i suradnji s različitim ministarstvima razvilo se gospodarstvo, turizam, obrazovni sustav, počela su se otvarati nova radnja mjesta i lakše privlačimo mlade, a u budućnosti ćemo se još više fokusirati na pomoć mladim obiteljima", istaknuo je šibenski gradonačelnik Željko Burić kojem je u svibnju ove godine uručena odluka kojom se Šibenik i okolica utvrđuju kao područje za moguće proširenje provedbe mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u novom financijskom razdoblju 2021-2027. Ulaže se u cijelu Šibensko-kninsku županiju, istaknuo je župan Goran Pauk, a projekti su ili realizirani ili u realizaciji ili se pripremaju.

"Trenutačno smo na oko 1,6 milijardu kuna ulaganja potpisanih ugovora, što nas ohrabruje i potiče na lokalnoj i regionalnoj razini. Tu su četiri šibenske tvrđave, projekt grada Knina i obnova u ratom stradalim područjima, dva nacionalna parka, projekt šibenske dnevne bolnice, projekt navodnjavanja od Donjeg Polja, kanal sv. Ante, projekt aglomeracije grada Šibenika… To je tek jedan dio većih projekata", navodi Pauk i dodaje da u novo financijsko razdoblje od 2021. do 2027. ulaze još spremniji. Korištenje EU fondova dobro se reflektiralo i na turizam koji sada cvijeta, a još prije pet godina, kaže Pauk, nije bio toliko prisutan već se događao oko Šibenika. "Nismo bili spremni na početku, nismo to dobro odradili i bili smo bez kontakata i informacija s terena, no učimo na vlastitim greškama kako uspješno koristiti EU fondove, što je bilo najučinkovitije i dalo najviše efekta", zaključio je Pauk.