Jučer smo dobili nove revidirane podatke o odnosima s inozemstvom, koji pokazuju da je inozemni dug Hrvatske znatno veći nego što je pokazivala stara metodologija. Krajem 2018. iznosio je 83,2 % BDP-a, a ne 75,4%, a u apsolutnom iznosu promijenjena ga je metodologija "pogurala" na 42,7 milijardi eura. Do jučer se vjerovalo da je krajem 2018. iznosio 38,8 milijardi eura. Prema istoj toj novoj metodologiji, tako izračunat inozemni dug je do sredine ove godine narastao na 44,6 milijardi.

Povećanje u šest mjeseci uglavnom je posljedica izdanja euroobaveznice, pojasnio je viceguverner središnje banke Roman Šubić. Četiri su glavna razloga zbog kojeg Hrvatska ispada zaduženija, istaknuli su Šubić te izvršni direktor Sektora statistike Tomislav Galac. Uz promijenjeni izračun potrošnje stranih turista i radničkih doznaka iz inozemstva, po novome će platna bilanca zemlje uključivati i sredstva kojim građani kupuju polovne automobile u EU te kratkoročne pozajmice tvrtkama. Promijenjena metodologija pokazuje da su strani turisti trošili manje i to od 0,5 do 1,1 milijarde eura manje ovisno od godine do godine. 

Ispod 10 milijardi 
Zaključno s 2018. potrošnja stranih turista bila je 9,5 milijardi eura, a ne 10,1 kako su pokazivali stari izračuni. Statističari uvjeravaju da je nova metoda bolja od stare, a do konačne svote dolaze tako što, pojednostavljeno, množe broj turista s procijenjenom potrošnjom. Podaci o dolascima temelje se na policijskim izvorima koji bilježe sva vozila sa stranim registracijama koja ulaze u zemlju, broj putnika u njima, putnike u lukama i slično.

Stara metodologija oslanjala se na podatke DZS-a o noćenjima i dolascima turista, čemu su se dodavale procjene o neprijavljenom smještaju i slično. U šest mjeseci ove godine strani su turisti potrošili 2,7 milijarde eura – a lani u isto vrijeme 2,55 milijardi.

Prvi put dobivamo i brojku koliko sve veći broj hrvatskih građana koji rade u inozemstvu prenesu gotovine preko granice, odnosno "neformalnih kanala". HNB procjenjuje da ti kanali dosežu 40% vrijednosti doznaka koje stižu preko banaka, odnosno od godine do godine bili su od 174 do 326 milijuna eura. Zaključno s prošlom, radničke doznake u Hrvatsku iznosile su 1,17 milijardi eura, od čega je 462 milijuna eura preneseno tim neformalnim kanalima, odnosno u džepovima gastarbajtera. No istim putem iz Hrvatske je i otišlo 152 milijuna eura.

Za stare aute 317 mil. eura
Saldo na tekućem računu platne bilance smanjen je i za uvoz rabljenih vozila iz EU. Građani su lani za njih izdvojili 317 milijuna eura, a  2013. 41 milijun.  Ipak, najveći utjecaj na platnu bilancu i inozemni dug imali su kratkoročni trgovački krediti, kako se u platnoj bilanci vodi odgoda plaćanja za isporučenu robu ili uslugu.

Ako neka strana tvrtka isporuči neku robu hrvatskom poduzeću, ta se isporuka u platnoj bilanci vodi kao kredit dok ne bude plaćena. Vrijednost tih kredita u 2018. procijenjena je na 3,9 milijardi eura.