U Senju u tvrđavi Nehaj održana je druga po redu konferencija na temu demografske revitalizacije i doprinosa JLP(R)S-a, a ovaj put obuhvatila je područje Like, Primorja i Gorskog kotara, izlažući demografske izazove s kojima se područje suočava. Kroz primjere dobre prakse predstavljene su mjere usmjerene na usluge namijenjene obiteljima i djeci.

„Ulaganje u demografske mjere, usluge namijenjene obitelji, djeci i mladima dugoročne su socijalne investicije u najvažniji stup našeg društva, a time i u gospodarsko jačanje zemlje te stvaranje i jačanje uvjeta za ostanak, ali i povratak u zemlju“, obratila se nazočnima ministrica Vesna Bedeković.

Kako zadržati mlade

U vrijeme odljeva mozgova i odlaska mladih obitelji u inozemstvo, mjere aktivne demografske politike dobile su na značaju. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provodi niz mjera koje su usmjerene na poboljšanje materijalnih uvjeta i unaprjeđenje usluga u sustavu ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. Ulaganje u infrastrukturu i unaprjeđenje usluga u vrtićima s državne razine tijekom 2018. i 2019. iznosi više od milijardu kuna, a planira se nastavak tih aktivnosti. Kako napominju iz Ministarstva, pojedine općine i gradovi provode demografske mjere koje mogu pridonijeti povratku stanovništva, većoj stopi nataliteta i sličnim pozitivnim demografskim mjerama, a njihovo predstavljanje, javno podržavanje, razmjena iskustava te usklađivanje i sinergijsko djelovanje lokalnih i nacionalnih politika u interesu je vlasti na svim razinama, kao i samih građana.

Ulaganje u vrtićku infrastrukturu potencijalno znači i ostvarivanje boljih uvjeta odrastanja, a posljedično može rezultirati odlukom o ostanku u Hrvatskoj. Da se gubitak dešava jasno iskazuje statistika, a neka područja i županije gube više nego što je to slučaj u drugim. Za demografskom revitalizacijom žude Lika, Primorje te Gorski kotar. Ličko-senjska županija kroz razdoblje od zadnjih deset godina ostvarila je prirodni gubitak od 9227 stanovnika s vitalnim indeksom od 48,5, a upravo su ti podaci alarmantni. S druge strane, Primorsko-goranska županija ostvarila je pad od 23.879 stanovnika s vitalnim indeksom od 67,9 što je posljedica opadajuće bioreprodukcije.

Aktivnosti gradova i općina su mnogobrojne, a tiču se izdvajanja iz proračuna za poticanje boljih uvjeta rasta i življenja.

Općina Viškovo tako čak četvrtinu proračuna ulaže u djecu, a od jaslica do polaska u školu potpora iznosi čak 100.000 kuna po djetetu. Cilj takvih mjera je nastavak dinamike rasta i razvoj infrastrukture kojoj je cilj povećanje standarda života. U istoj županiji Općina Fužine izgradila je novi dječji vrtić u vrijednosti 9.500,000 kuna, stipendiraju srednjoškolce i studente te sufinanciraju prijevoz učenika, udžbenike, razne programe i rad logopeda. Sve to uspijevaju proračunom od 9.975,000 kuna.

Gradovi Mali Lošinj i Rab također ulažu napore u zadržavanje mladih obitelji i mladih uopće. Na Lošinju živi 1300 djece pa su tako povećali stavku u proračunu namijenjenu besplatnim udžbenicima i radnim materijalima, a osim toga rade sve po pitanju zadržavanja deficitarne radne snage. Tako za liječnike-specijaliste koji jednom do dva puta mjesečno rade na Lošinju osiguravaju različite oblike subvencija, bilo da je riječ o sufinanciranju plaća ili stambenom zbrinjavanju. S druge strane, Rab je za razvoj poduzetništva i poljoprivrede osigurao ukupno 250.000 kuna. Obnovili su četiri školske zgrade i planiraju nastaviti s praksom ulaganja u znanje i školstvo.

Adaptacije vrtića i škola

Demografski slom Like i Gospića vidljiv je kroz nekoliko elemenata. Prema riječima gradonačelnika Gospića proizvodne djelatnosti nestale su s područja županije i to je uzrok iseljavanja ljudi iz ličkoga kraja. Problemi se javljaju u obrazovanju zato što se, između ostalog, ne obrazuje deficitaran kadar, ali i zbog zasićenosti starim pučanstvom koje ne prati promjene trendova i nije spremno na nove izazove. Unatoč ne baš pozitivnom stavu, na području Ličko-senjske županije postoje i svijetli primjeri. Jedan od njih je Grad Senj koji pomaže roditeljima pri nabavi potrebne opreme za novorođenče u iznosu od 1 000 kuna, za svako drugo dijete 2 000 i svako sljedeće 20.000 kuna.

Izdvajanja u iznosu od 80.000 kuna rezervirana su za pomoć roditeljima djece u teškoj imovinskoj situaciji, a osim toga orijentirani su i na obnovu i adaptaciju vrtića i škola. Općina Brinje ima tek 3258 stanovnika, ali ulaganja vide kao put prema obnovi. Njihov fokus bio je na proširenju Dječjeg vrtića Tratinčica, energetskoj obnovi i uređenju okoliša vrtića, a ova mala Općina sufinancirala je projekt u iznosu od 480.000 kuna. Potreban ostatak povukli su iz EU fondova.