Iako energetika neumitno ide prema održivosti i obnovljivim izvorima, tradicionalni stupovi energije, nafta i plin, će još dugo vremena činiti važnu sastavnicu svakog energetskog miksa, rečeno je na panel diskusiji “Nafta i plin” koja se održala u sklopu konferencije “Snaga hrvatske energetike” u organizaciji Poslovnog dnevnika u utorak u Zagrebu

Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra, izrazio je zadovoljstvo što je i nova energetska strategija prepoznala vrijednost i važnost plina u narednom razdoblju. “Prirodni plin ima veliku ulogu u prometu, primjer Italije je najbolji za nas. Tu se ne radi samo o LNG-u koji će doći jednog dana nego o stlačenom prirodnom plinu (CNG) kojeg već imamo i samo je potrebno izgraditi više punionica gdje bi se kamioni i autobusi mogli puniti”, kaže Zovko.

Velike investicije

Dodaje da će Plinacro u narednom razdoblju imati značajne investicije u svoju infrastrukturu, prije svega, 700-800 milijuna kuna u plinovode koji će omogućiti da se plin s LNG terminala plasira na tržište. Tu je i više manjih investicija poput kompresorske stanice u Velikoj Ludini i sl.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin svjestan je da je energetsku transformaciju na zelenu energiju nemoguće provesti u kratkom vremenu te da u međuvremenu treba koristiti potencijale koje imamo, posebice u plinu. “Plinska struktura je u Hrvatskoj izgrađena vrlo kvalitetno te bi je trebalo više koristiti. Energetska neovisnost je važna za svaku zemlju jer se stanje na tržištu stalno mijenja, što zbog samih tržišnih razloga, tako i sve više političkih te će nam LNG terminal dati dodatnu sigurnost i manevarski prostor “, kaže Pudić. Upozorio da je infrastruktura punionica presudna za razvoj bilo koje vrste čistih tehnologija u prometu. No, svjestan je da to košta i da se to mora iz nečega platiti. Ivana Ivančić, članica uprave i izvršna direktorica zadužena za uvoz trgovinu i opskrbu PPD-a, kaže da oni u PPD-u nisu zadovoljni trenutnom pozicijom plina kao energenta u Hrvatskoj energetici i društvu. “Treba se više poraditi da plin postane tranzicijsko gorivo. Sektor prometa može povećati korištenje plina u Hrvatskoj, no to nisu količine koje bi imale neku prevagu na tržištu. Strategija predviđa značajne investicije u infrastrukturu, zgradarstvo i električnu energiju, a da nije na pravi način obrađen njihov utjecaj na gospodarstvo i samu zelenu tranziciju”, ističe Ivančić. Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska navodi da nova energetska strategija, na čijoj izradi je i sama sudjelovala, radi balans svih energetskih potencijala te daje prostor za razvoj svih segmenata.

Značajni kapaciteti

“Osobno mislim da su ciljevi postavljeni malo preambiciozno, no vrijeme i tržište će pokazati”, kaže Dorić. Dodaje da je važnost LNG-a upravo u činjenici da omogućuje prelazak prometa na čistu tehnologiju jer teški kamioni i brodovi bi ga mogli koristiti kao pogonsko gorivo. No, to podrazumijeva, kaže, izgradnju infrastrukture koja će obuhvatiti punionicu na svakih cca 400 kilometara ceste, a isto tako i punionicu u svakoj luci. Hrvoje Glavaš, direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine upozorava da treba voditi brigu o energetskim potencijalima Hrvatske.

“Znam da je sad fokus na transformaciji na niskougljične tehnologije i OIE, ali imamo značajne kapacitete naftnih i plinskih polja. Nafta je resurs koji će biti značajan još dugo. Možda će se u prometu osobnih automobila nešto skoro promijeniti na prelasku na nove tehnologije, ali imamo kamione, brodove i avioni koji će još dugo vremena koristiti naftu kao energent”, kazao je Glavaš.