Duže od desetljeća vlasti u crnogorskom gradu Kolašinu ne mogu uspostaviti kontakt s nekoliko investitora, koji su na području te općine kupili zemljište, a ubrzo potom i nestali. Većina tih lokacija u crnogosrkom središtu zimskog turizma planskim dokumentima namijenjena je za turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreativne sadržaje, pišu Vijesti.

U nekoliko slučajeva, nakon početnih radova ili plaćanja dijela komunalnih naknada, ulagači se nikada više nisu javili nadležnim općinskim službama.

U Općini potvrđuju da je riječ o izuzetno važnim lokacijama, na kojima su novi vlasnici najavili izgradnju hotela i turističkih objekata. U lokalnoj upravi objašnjavaju da se računa na te površine jer Kolašin nema puno prostora za širenje i razvoj.

Velika očekivanja od Grka

Prema podacima iz ožujka ove godine, više od 40 tvrtki na popisu je onih do kojih iz kolašinske Općine ne mogu doći, čak niti da bi im uručili rješenja o porezu na nekretnine, a kamoli da naplate barem dio ostalih potraživanja. Među dužnicima, koji su, navodno, naveli nepoznate adrese svojih tvrtki, nalazi se i više njih od kojih se u tom gradu očekivalo mnogo. Najviše od grčkog milijardera Victora Restisa, odnosno njegove kompanije Vires, koja je bila zainteresirana za gradnju turističkog kompleksa na Barutani i platila je dio komunalnih naknada. Na tom brdu udaljenom 500 metara od grada samo zemlja raskopana prije desetak godina podsjeća da je Restis namjeravao ulagati u Kolašin, navodi podgorički list. Bilo je neslužbenih nagovještaja da ta tvrtka želi produžiti građevinsku dozvolu, ali to se nije dogodilo.

Dio komunalija platila je i tvrtka Morgan W, koja je kupila zemlju na Bašanjem brdu. Na tom atraktivnom području planiran je turistički kompleks Mala Norveška, ali ništa nije urađeno.

Ne zna se koliko su dužni

Prema neslužbenim informacijama, tvrtka Morgan W bila je obeshrabrena visokim iznosom komunalne naknade i neadekvatno opremljenim zemljištem.

Lokalna oporba tvrdi da su investitori ozbiljno zainteresirani za gradnju otjerani visokim komunalnim naknadama za zemljište koje je bilo potpuno komunalno neopremljeno. Ni na Bašanjem brdu niti na Barutani nema adekvatne cestovne infrastrukture, nema ni priključaka za vodu i struju.

U Općini nitko ne može sa sigurnošću reći kolika su dugovanja investitora koji su od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. Navodno, nije vođena evidencija o neplaćenim komunalijama za to razdoblje, već su iz tajništva za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno.

Lokalna uprava je za te četiri godine uspjela od komunalne naknade prihodovati nešto više od 1,6 milijuna eura.