Hrvatska je po pitanju energetika oduvijek bila svjetski lider u primjeni novih tehnologija, od izgradnje HE Krka 1895., koja je bila jedna od prvih u svijetu, preko činjenice da je Šibenik 3. grad u svijetu koji je uveo javnu rasvjetu na izmjeničnu struju pa sve do akumulacije HE Peruča i početka razvoja i proizvodnje solarnih panela i ćelija 1987 u Splitu, rečeno je na konferenciji "Snaga hrvatske energetike" koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika danas održava u Zagrebu. Nova energetska strategija, koja u fokus stava zelenu energiju, predviđa da ćemo od 2021. do 2050. u energetiku uložiti ukupno između 380 i 460 milijardi kuna. To bi bilo između 12 i 15 milijardi kuna godišnje, a od čega najviše u energetsku obnovu zgrada.

Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da je ovo 6. godina da Poslovni dnevnik organizira energetska događanja. "Imena projekta su se mijenjala, no tematika je uvijek bila ista. Uvijek se upozoravalo na probleme u energetskom sektoru. Činjenica je da niti jedna država bez funkcionalne energetske politike danas ne može funkcionirati. Ovdje pokušavamo upozoriti na ono što se treba napraviti, što se napravilo i gdje smo u odnosu na ostale", kazao je Nišević. Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike podsjetio je prisutne da njegovo ministarstvo proteklih godinu-dvije radi intenzivno na nizu dokumenta koji bi trebali dovesti do izrade nove energetske strategije do 2030. s pogledom do 2050. "Princip je da se želi hrvatskim građanima osigurati pouzdan i siguran način dobave energije po prihvatljivoj cijeni. Veliki naglasak je stavljen na obnovljive izvore energije i to na svi razinama, od vjetra i sunca preko biomase i geotermalnih izvora koji su vrijedni izvor, a u Hrvatskoj još nedovoljno iskorišten.
U visokoj fazi gotovosti je i Klimatski plan koji se uglavnom odnosi na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te postavlja ciljeve koje želimo postaviti: Učinkovit energetski sustav baziran na čistoj i dostupnoj energiji koja neće ugrožavati čovjekov okoliš", kazao je Validžić.

Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore (HGK) upozorila je na veliku ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije. "Mi iz vlastitih izvora pokrivamo oko 63 posto domaće proizvodnje, što znači da velike količine struje uvozimo.

Dominira nam proizvodnja struje iz hidropotencijala, a što je ovisno o klimatskim promjenama, odnosno o padalinama. Trenutno oko 46 posto energije proizvodimo u velikim HE. Izvjesno je da ćemo imati problema u budućnosti jer su trendovi takvi da su riječna korita sve manja i da će vrlo brzo mogućnost te proizvodnje prepoloviti, kako u samoj Hrvatskoj, tako i u BiH iz koje uvozimo energiju proizvedenu u HE. Ne treba zaboraviti ni ekstremne vremenske događaje, a koji su sve češći i koji oštećuju elektroenergetsku infrastrukturu i otežavaju opskrbu te izazivaju dodatne troškove", kazala je Šćulac Domac. Dodala je da nam je i zabrinjavajuća struktura potrošnje električne energije u kojoj prevladavaju kućanstva, a nakon toga idu usluge i na kraju industrija. U razvijenim zemljama je ova ljestvica obrnuta. Hrvatska je trenutno i u suprotnosti s europskim trendovima po pitanju proizvodnje OIE, posebice fotonapona koji je kod nas uglavnom vezan uz veće institucionalne projekte. Za razliku od toga, u zemljama poput Belgije, Nizozemske, Danske ili Češke je više od polovice ukupnih FN kapaciteta instalirano u kućanstvima. U Njemačkoj pak ta brojka prelazi 70 posto, uključujući uz kućanstva i tvrtke koje energiju na ovakav način proizvode same za sebe. U Hrvatskoj ovaj segment ne prelazi jedan posto.

PANEL DISKUSIJA

Na konferenciji Snaga hrvatske energetike u organizaciji Poslovnog dnevnika, održana je i zanimljiva panel diskusija na temu električne energije, ovisnosti Hrvatske o domaćoj proizvodnji, hidropotencijala, velikih ulaganja državne tvrtke, potencijalnog izvoza, povezanosti "konvencionalnih" izvora i obnovljivih izvora energije te državnih smjernica.

Što se tiče ocjena i smjernica, prof. dr. sc. Željko Tomšić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Zavoda za visoki napon i energetiku, kaže da nedostaje ambicije, prioriteta i akcija, a da bi naglasak trebao biti na otvorenosti tržišta, konkurentnosti i regulaciji. "Nisu dotaknuta strateška pitanja, privatizacija Ine, toplinarstvo, pogotovo emisije ugljikovog dioksida. Nedostaje konkretnosti; električna energija ide u jednom smjeru, a cijene u drugom. Energetska sigurnost košta i nemamo prave mjere; sve je relativno, a u Hrvatskoj je izazovno nešto graditi. Važna je sigurnost, ali je pitanje kako će se financirati i kolika je garancija unutarnjeg tržišta Europske unije", kaže Tomšić. Smatra da bismo svakako trebali bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, staviti naglasak na infrastrukturu, za što su pak, kaže, potrebna i skladišta, ali i promjena mentaliteta. Najviše prilike vidi u hidropotencijalu sa znanjem, tehnologijom i primjenom, dok vjetroelektrane smatra relativno nesigurnim izvorom energije. Osvrnuvši se na električne automobile, smatra da je problem cijena, no unatoč tome što su skupi, svakako su bolji za okoliš.

Da strategija nije fokusirana u pravom smjeru slaže se i prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, a nadovezao se i na potrebu za fokusom prema energetskoj poziciji i obnovljivim izvorima energije, kao i novoj energetskoj strategiji. "Do 2030. godine moramo zabraniti automobile s motorom s unutrašnjim izgaranjem, kao i plinske bojlere koji traju 20 godina. To su učinile sve razvijene zemlje jer se tako smanjuje šteta koju će energetska tranzicija donijeti", smatra Duić. Naveo je i važnost hidropotencijala koji se može značajno povećati, dovoljan je za balans, a stvorit će i dovoljno velika razlika u cijeni. "Balansiranje solara i vjetra nije jednostavno, inženjeri to mogu riješiti, ali košta, no moramo to na prijeći jer za to postoji potencijal", poručio je. Što se tiče električnih automobila, mišljenja je da će broj turista koji njima dolaze u Hrvatsku biti još veći, tim više što se radi i na infrastrukturi i mreži punionica po autocestama. Nada se sve većem broju električnih vozila, a ne onih štetnih na plin.  "Godine 2030. energetski sustav će se raspasti ako ne počnemo razmišljati o pametnim mrežama. Hrvatska ima resurse obnovljivih izvora", smatra Duić.

Zoran Miliša, predsjednik RWE Energija d.o.o, najavio je da će njegova tvrtka od 18. rujna ove godine konkretno doprinijeti tranziciji u proizvodnji obnovljivih izvora energije ponudom, projektiranjem i izgradnjom solarnih elektrana za kućanstva, čime prestaju biti klasični opskrbljivač. "Kod nas je to zastupljeno ukupno jedan posto ili čak manje, a mi ćemo proizvodnjom na mjestu potrošnje doprinijeti 20-postotnim povećanjem obnovljivih izvora energije", istaknuo je. Osvrnuo se i na visoke cijene električne energije koje su, kaže, burzovne i ne određuju ih oni, premda se na to često žale razni poslovni subjekti. Cijene sigurno neće padati, smatra, poglavito zbog onih koji proizvode električnu energiju s velikim emisijama ugljikovog dioksida, a povećanje danas iznosi malo manje od 27 eura i može samo rasti. "Nije pitanje što smo promijenili već kako ćemo se razvijati, što će biti sutra i što možemo napraviti u kratkoročnom periodu. Hrvatska ima stratešku prednost i povoljan položaj, imamo potencijala u solarnim elektranama, poglavito sa suncem koje ima višestruki potencijal, koje prati pad cijena i korištenje novih tehnologija, što će promijeniti i način na koji razmišljamo. Elektrifikacija je neminovna, a ja čvrsto vjerujem u tranziciju", rekao je Miliša.

No, u to moraju biti uključeni svi dionici, gradovi, županije, općine i investitori, smatra Goran Slipac iz HEP-a. "U Hrvatskoj već postoji veliki broj privatnih investitora, s čime je HEP krenuo intenzivno. Moramo dopustiti i državnoj upravi i potrebnoj energetskoj politici da reagira, kao i novoj generaciji ljudi, posebno s fakulteta, koji će promovirati ova dobra", istaknuo je.

Hrvatska je energetski ovisna zemlja, a energetska ovisnost znači i sigurnost, sada kada smo dio zajedničkog tržišta, rekla je Marija Šćulac Domac iz HGK-ovog Sektora za energetiku i zaštitu okoliša, te podsjetila da iz vlastitih izvora pokrivamo oko 63 posto domaće proizvodnje, što znači veliku količinu uvoza struje. Oko 46 posto energije proizvodi se u velikim HE, a dominira proizvodnja iz hidropotencijala.

"Svaka mudra država i ekonomija razmišljaju o iskorištavanju potencijala obnovljivih izvora energija, pogotovo ako su takvi da ne pridonose rastu emisija ugljikovog dioksida. Kvota na naponu bila je mala zbog straha povećanja cijene električne energije pa je i struja bla skuplja. Dolazimo u zonu isplativosti bez poticaja zahvaljujući određenim projektima. Možemo razmišljati i planirati. Mogli smo imati tvornicu fotonaponskih panela više, no bojim se da neće biti ni vjetrogeneratora od kojih imamo jednu. Upitno je dakle hoćemo li imati više.  Trebali bismo razmišljati o ekološkoj osviještenosti u pojedinim sektorima, točnije prometu i transportu, moramo obratiti pažnju i na LNG, komercijalnu potrošnju", napomenula je Šćulac Domac.

Za kraj događanja Snaga hrvatske energetike održana je treća panel diskusija na temu obnovljivih izvora energije, daljnjeg razvoja, ulaganja, premijskog modela, državne podrške, smjernica iz Strategije, potencijala i prepreka.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako je podsjetio Ivan Ćutić, najavio je za 18. rujna objavu Javnog poziva za sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, kojim su obuhvaćeni sustavi priključeni na mrežu i "off grid" sustavi, a ovisno o lokaciji će se za sustav i stručni nadzor moći dobiti 40, 60 ili 80 posto sufinanciranja, odnosno maksimalno do 75.000 kuna. Za proizvodnju električne energije uz pomoć sunca građanima je osigurano ukupno 20 milijuna kuna. "To je još jedan u nizu projekata Fonda. Kod nas nema toliko birokracije pa sve ide brže. Važno nam je i EU financiranje. Svi imamo koristi od novca koji dolazi izvana", naveo je Ćutić. Mišljenja je da treba mijenjati mentalitet jer dok pojedinci, primjerice, recikliraju, mnogima to još neko vrijeme neće prijeći u naviku.

"Nismo napravili dovoljno, a za to kažu da trebamo biti bogatije društvo. Moramo omogućiti potencijal i osigurati zelenu domenu, uhvatiti značajne trendove, a naše investicije trebaju biti kontinuirane. Hrvatski sustav je izgrađen, umrežen i dobar, a nagle promjene nisu dobre, moraju biti sporije i pod nadzorom kako bi se uključeni subjekti mogli kvalitetno pripremiti", rekao je Boris Markota iz tvrtke HOPS.

Domac je spomenuo Poljake koji su hrvatsku administraciju opisali sporom i neučinkovitom zbog čega Hrvati kaskaju s promjenama. "Istina je da smo pasivni. Što se tiče energetske strategije, ne vidim kako ćemo točno financirati bilo kakve scenarije, problematično je po pitanju udjela financiranja. Strategija je trebala biti sjajna prilika da programiramo naš operativni program, a nismo znali kako treba raditi i što financirati. Mislim da ćemo zbog nezainteresiranosti i tromosti društva još malo pričekati da budemo onoliko zeleni koliko želimo biti, na tome treba raditi", rekao je Domac i poručio da budućnost leži u integraciji energetike i prometa.

"Energetska sigurnost je i nacionalni klimatski plan koji bi trebao definirati rokove za izgradnju novih postrojenja. Riječ je o gigavatima nove energije i energije sunca do 2030. godine, koja nam je pred vratima koliko god se čini daleko", rekla je Dubravka Brkić iz tvrtke Hrvatski operator tržišta energije.

Što se tiče električnih automobila, smatra da moramo imati širi aspekt izgradnje infrastrukture i ulaganja, znati u čijem su vlasništvu punionice te tko su opskrbljivači zelenom energijom. "Pozitivan trend u Europi je više zadruga na lokalnoj razini i projekata zelene energije, a edukacija građana i sinergija ministarstava pripomogla bi razvoju zelene Hrvatske", smatra Brkić.