Dubrovnik poznat kao "biser Jadrana", postao je jedna od najvećih mediteranskih turističkih atrakcija, piše Guardian. 

Šarmantan stari grad, niz Unescovih mjesta svjetske baštine i značajna luka uvijek su privlačili, ali novi uspjeh serije Igre prijestolja (Game of Thrones), od kojih je velik dio snimljen u njemu, učinio ga je posebno popularnim utočištem za brodove za krstarenje, čijim je putnicima rečeno da najvažnije stvari mogu vidjeti u jednom danu.

Manji čamci odvoze putnike do pristaništa pa ih se onda autobusima prevozi do stare gradske jezgre nakon čega slijedi šetnja Stradunom do gradskih zidina, na koje ulaz košta 30 eura (27 funti). 

Lokacije snimanja serije Game of Thrones i najstarija ljekarna u Europi u franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća najviše privlače.

Prošle godine se na stari grad spustilo oko tri milijuna posjetitelja, a većina njih izlila se s oko 400 brodova za krstarenje koji su pristali u luci. Kritičari kažu da nanose dugoročnu štetu povijesnim lokalitetima, ali s obzirom da sredstva za život 80% mještana ovise o turističkom prometu, neki se nerado bave spomenutim problemima.

Međutim, sve je više zabrinjavajućih dokaza o dramatičnom učinku gostiju, osobito na vrstu grada kakav je Dubrovnik. Tamo gdje su nekada bile knjižare, pekare, mesnice, frizerski saloni i tržnice, sada suvenirnice i štandovi služe turistima. I sami brodovi spaljuju ogromne količine fosilnih goriva, stvarajući zagađenje vodom, zrakom i bukom te snažno utječu na morski ekosustav.

Sve veći osjećaj stanovnika grada da je turizam postao prekomjerni natjerao je gradonačelnika da uvede strože kontrole: tijekom jutra samo dva broda mogu pristati, a treći poslije podne. Sljedeće godine na kopno će biti dopušteno ograničenje od 4000 posjetitelja, a za dvije godine svaki će se suočiti s porezom od 2 eura.

Drugi je prijedlog da brodovi – koji imaju tendenciju da svoje motore ostave upaljenim tako da hladnjaci, klimatizacija i druge tehničke funkcije i dalje rade – budu prisiljeni crpiti svoje zalihe energije s hrvatskog kopna. Gradonačelnikov argument je da bi grad trebao barem financijski profitirati od prisutnosti brodova, iako ekolozi primjećuju da odredba neće spriječiti brodove da pokreću motore i da zaustave ekološku štetu. Niti je detaljno opisano kako će se te mjere primjenjivati ​​ili kako osigurati da operateri krstarenja poštuju pravila.

U međuvremenu, u susjednoj Crnoj Gori, još jedan mali grad suočava se sa sličnim problemom kao i Dubrovnik, ali još je ranjiviji. Oko dva i pol sata uz obalu, u malom gradu Kotoru često se nalaze tri ogromna broda usidrena u luci, a svaki ostaje u prosjeku 12 sati. Treće najpopularnije odredište krstarenja na Jadranu, Kotor očekuje 2019. ukupno 500 brodova za krstarenje, koji će dovesti više od pola milijuna ljudi. 

"Usporedite to s 2003. kada je bilo samo 50 brodova i 50.000 ljudi", upozorila je Vesna Mačič iz Kotorskog instituta za biologiju mora.

Kotor je u većoj opasnosti od Dubrovnika, jer je Crna Gora izvan EU, pa se EU zakoni ne primjenjuju. Grad nema priznate morske rezerve, brodovi mogu koristiti jeftinija ulja koja sadrže sumpor, a nema ograničenja buke koja oštećuje organizme poput riba, dupina i kornjača.

Kotor – na kraju zaljeva Boka Kotorska, okružen je velikim planinama – što znači da plinovi brodova duže ostaju, što šteti lokalnoj kvaliteti zraka. Ribari i morski biolozi također se žale da brodovi ispuštaju otpad i pridonose cvjetanju mora.

No u zemlji u kojoj prosječna plaća iznosi oko 453 eura mjesečno, malo je apetita za bilo kakvo veće ograničenje za turiste, koji u prosjeku troše oko 40 eura dnevno.