Kako bi naši klinci znali što jedu" bila je misao vodilja u početku razvoja VeeMee, digitalne platforme u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru koja u samo nekoliko klikova putem pametnoga telefona omogućava potrošačima potpunu transparentnost o podrijetlu proizvoda koje kupuju.

Veliki broj građana police u hladnjaku najčešće puni svježim voćem i povrćem s tržnica, s većim povjerenjem da će ovdje naći domaće proizvode. No, i tu se povremeno nađe pokoji uvozni, što ne možemo znati osim ako ne provirimo ispod stola kako bismo provjerili što piše na kutijama u kojima su namirnice došle. No, jedna hrvatska tvrtka pobrinula se da danas u nekoliko poteza prstom provjerimo porijeklo proizvoda koje kupujemo.

Riječ je o zagrebačkoj tvrtki VeeMee, čiji nam suosnivač i direktor Marko Kozjak, objašnjava da je platforma specijalizirana tražilica u poljoprivredno-gospodarskom sektoru, koja uvezuje kompletan lanac trgovine, doprinosi transparentnosti prodaje u prehrambenim trgovinama te jačanju odanosti i sigurnosti potrošača. 

Spašavanje hrane i pametna logistika
Platforma sadrži tzv. PID profile (Producer/Profile Identity) ili "identitet proizvođača" koji služi standardizaciji relevantnih informacija o proizvođaču i kulturama koje uzgaja. Skeniranjem QR koda na proizvodu, objašnjava nam Kozjak, potrošač vrlo brzo dolazi do kompletne informacije o poljoprivredniku i hrani koju kupuje i konzumira. Svi podaci na platformi su standardizirani i transparentni za sve korisnike. 

"PID je identitet proizvođača jasno definiran prema standardu koji smo postavili, tj. relevantnosti podataka za sve u lancu trgovine. Primarni su podaci prikupljeni od proizvođača koji su potom od nas i verificirani. Cilj transparentnosti je da su ti podaci provjerljivi jednostavnim skeniranjem koda na proizvodu putem naše mobilne aplikacije ili korištenjem VeeMee tražilice", objašnjava Kozjak. Na ideji je radio od 2010. godine, a razvijena metodologija i procesi objedinjeni su 2017. osnutkom tvrtke VeeMee.

"Priprema provedena u partnerstvu s Nikolom Vidom prije osnivanja tvrtke bila je od neprocjenjive važnosti za definiranje strategije, misiju i vizije. Period nakon otvaranja je cjelodnevni 24/7 posao koji svi zajedno obavljamo, svatko u svom segmentu. Ovaj tip projekta nije moguće provesti kao pojedinac stoga su podrška i vrijeme drugih osoba od neprocjenjive važnosti. Primarno nas četvero radi na projektu u Hrvatskoj, uz mnoge druge osobe u zemlji i inozemstvu kao savjetnici ili operativci. Ukupno brojimo oko deset osoba", navodi direktor. Dosad su pregledani u 93 zemlje svijeta, 687 gradova i više od 35.000 pregleda platforme. 

"S našom standardiziranom sljedivosti plasirano je više od 1500 tona hrane iz tri zemlje Europske unije. Spašeno je više od 250 tona hrane i odrađeno više od 1100 tona pametne logistike. Podaci govore da je u Europskoj uniji i svijetu potreban transparentan sustav specijaliziran za prehrambeni sektor, ne samo u pojedinom segmentu nego u cijelom ciklusu trgovine i proizvodnje hrane. Platforma približava proizvođača krajnjem kupcu, mogućnost da ga upozna, proizvođaču osigurava vlastiti brend, brend pojedinca i njegovu prepoznatljivost, otvara opcije digitalnog svijeta koji je brži, osobniji, transparentniji i dostupniji, te omogućava pregled suficita/deficita hrane u regiji i smjernice za daljnji razvoj", napominje naš sugovornik.

PID, tj. neutralnu oznaku izvornosti koriste dakle poljoprivrednici u tri zemlje EU, a do kraja godine nadaju se povećanju korisnika u zemljama EU, kao i većem broju hrvatskih korisnika  Kozjak je pohvalio suradnju s Varaždinskom i Zagrebačkom županijom koje su prve podržale projekt i krenule u digitalizaciju poljoprivrede. Reakcije ljudi koje su zaprimili su odlične, tim više što je tvrtka u počecima razvoja i prepoznatljivosti.  "Prihodovna strana je održiva i organska, tvrtka je dokapitalizirana ove godine te razvojem i nadogradnjom platforme radimo na povećanju prihoda i zapošljavanju.

Trenutačno imamo više od 1100 raznih profila koji gotovo pokrivaju kompletnu lepezu svježih poljoprivrednih proizvoda. Uz svježi asortiman proizvođači imaju i prerađene proizvode poput ulja, mlijeka, meda, pršuta i drugog", navodi direktor. Što se tiče uvozne i izvozne robe na policama trgovina u Hrvatskoj, Kozjak kaže da podaci pokazuju da nismo održivi te da u pojedinim segmentima imamo suficit/deficit proizvodnje. "Sustav koji razvijamo bi trebao dati odgovore. Da bi se ispravno prenijela informacija o suficitu ili deficitu uvozne robe, potrebni su svi parametri domaće proizvodnje, primarno fokusirani na četiri osnovna pitanja: Tko? Što? Gdje? Koliko?" objašnjava.

Virtualni klasteri i digitalne zadruge
U ovom su trenutku u segmentu razvoja kompletne, početne digitalizacije prehrambenog sektora; platformi koja s Big Data može osnažiti i usmjeriti organiziranu proizvodnju ovisno o regiji, sljedivost koja može prikazati proizvođača i približiti korisniku te mu pružiti sigurnost, stvaranje virtualnih klastera tj. digitalnih zadruga na njihovoj platformi omogućit će partnerima/korisnicima ostvarivanje boljih uvjeta nabave i konkurentniji plasman proizvoda.

  "Digitaliziramo kompletne procese pametne logistike čime se rješavaju problemi nepotrebnih troškova, emisija CO2 te Food Wastea. Uz navedeno razvijamo sistem AI digitalne deklaracije oplemenjene umjetnom inteligencijom koja će dugoročno smanjiti bacanje hrane i osigurati njenu bržu i transparentniju sljedivost. Također je tu digitalna ulazna i izlazna putanja za blockchain. Ako već u daljnjoj budućnosti planiramo koristi blockchain, ne želimo da to bude statistika u poljoprivredi koju netko ručno unosi kao što se to radilo dosad", zaključuje direktor tvrtke Marko Kozjak.