U Hrvatskoj je sve više investicija iz segmenta obnovljivih izvora energije (OIE), no, dok su iz segmenta fotonapona te iskorištavanja vjetra one brojne i česte, u geotermalne izvore su investicije puno rjeđe. Štoviše, zasad je bila samo jedna značajnija, i to ona MB Geothermala, u vlasništvu turskog MB Holdinga, u Velikoj Cigleni kod Bjelovara. 

Kao 100.000 barela nafte
Ista tvrtka je sada potpisala ugovor s hrvatskom projektnom kućom Ekonerg za projektiranje binarne (ORC) geotermalne elektrane Legrad snage 19,9 megavata (MW). Kako pojašnjavaju iz MB Geothermala, time je započet proces realizacije geotermalne elektrane u Legradu, u blizini Koprivnice, koja će biti izgrađena korištenjem naprednih tehnoloških sustava i godišnje će proizvesti oko 165 gigavatsati (GWh) električne energije, što je energetski ekvivalent oko 100.000 barela nafte.

"Kako na geotermalnu energiju ne utječu vremenski uvjeti, elektrana će kontinuirano isporučivati energiju u prijenosnu mrežu sjeverne Hrvatske. MB Geothermal je, također, nedavno zatražio izradu elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja od Hrvatskog operatora prijenosnog sustava", ističu iz turske tvrtke. Grupacija već upravlja geotermalnom elektranom u Velikoj Cigleni u blizini Bjelovara – prvom hrvatskom geotermalnom elektranom te najvećom u Europskoj uniji koja radi na ORC principu. 

Elektrana, koja je, nakon više odgoda, puštena u rad početkom godine, ima ukupnu bruto snagu od 16,5 MW te ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije o otkupu električne energije na razini od 10 MW neto, što odgovara prosječnoj energetskoj potrošnji oko 29.000 hrvatskih kućanstava i mjesečnoj proizvodnji 7,3 GWh električne energije. Iz MB Holdinga ističu da su im srednjoročni planovi u Hrvatskoj usmjereni prema izgradnji geotermalnih elektrana ukupne snage 80 MW.

Njihov dolazak u našu zemlju je bio vezan uz partnerstvo s Geothermalom, koji je tada bio u vlasništvu Dragana Jurilja, a kasnije su Turci u potpunosti preuzeli hrvatsku tvrtku. Iako investitori nisu izlazili u javnost s konkretnom vrijednosti investicije u Velikoj Cigleni, procjenjuje se da je ona bila na razini 35 milijuna eura. Dozvola za izgradnju geotermalnog postrojenja je izdana 2015., a očekivalo se da će ona u probni rad biti puštena tijekom 2017.

Radove na elektrani Velika Ciglena je obavio Đuro Đaković dok je samo puštanje u rad postrojenja povjereno talijanskoj kompaniji Turboden, a koja je dio globalne grupacije Mitsubishi Heavy Industries. Geotermalni izvor u Cigleni je još 1990. godine otkrio INA Naftaplin prilikom istraživanja nafte. Elektrana će koristiti paru i vodu čija temperatura doseže i 170 Celzijevih stupnjeva kako bi ih tehnologijom tzv. organskog Rankinova ciklusa (ORC) pretvorila u električnu energiju.

Poticajna regulativa
Razvoj geotermalnih investicija bi se mogao povećati i zbog regulative koja ih potiče. Tako je prije ljeta otvoren poziv za istraživanje geotermalnih voda za lokaciju Karlovac 1, a nedavno je pokrenut i postupak za dvije nove lokacije u Babinoj Gredi.  Očekuje se najveći interes lokalnih jedinica koje na projektima korištenja geotermalnih izvora za toplinarstvo rade već godinama, te imaju pripremljene projekte za financiranje iz fondova Europske unije.

Kako se doznaje iz Agencije za ugljikovodike (AZU), interes je intenziviran i za druge lokacije, pa se uskoro očekuju i novi natječaji, najprije za Križevce, a potom Viroviticu, te Svetu Nedelju. No, pravi val tek se očekuje. Stoga će za 13 županija biti napravljena analiza potencijala za geotermalne izvore. Geotermalni izvori se, osim za proizvodnju električne energije, mogu uvelike koristiti i u drugim djelatnostima, primjerice u poljoprivredi za grijanje plastenika ili za zdravstveni turizam. Trenutačno je u Hrvatskoj aktivno osam istražnih i pet eksploatacijskih koncesija.