Krajem prošlog tjedna crnogorska vlada usvojila je odluku o osnivanju vježbovno-strelišnog poligona na planini Sinjajevini. Budući vojni poligon na toj planini obuhvatit će prostor tri općine – Šavnik, Kolašin i Mojkovac, a njegova ukupna površina iznosit će 7,5 tisuća hektara.

Osnivanje vlastitog poligona obveza je koju je Crna Gora preuzela kada je postala članica NATO-a. 

Mlijeko s mirisom baruta
Međutim, poligonu na kojem bi se dva puta godišnje po 15 dana održavale vojne vježbe protive se mnogi u Crnoj Gori. Prije svega stočari koji napasaju stada ovaca na planini gdje se nalazi drugi najveći pašnjak u Europi i najveći na Balkanu. "Kome ćemo prodati naše mliječne proizvode i meso s mirisom baruta?", pita stočar Željko Radonjić, prenosi Radio Slobodna Europa.

Također iz udruge građana Sačuvajmo Sinjajevinu i Koalicije za održiv razvoj, koji su protivljenje militarizaciji te planine mjesecima izražavali prosvjedima, najavili su kaznene prijave protiv premijera Duška Markovića i ministra obrane Predraga Boškovića, kao i radikalizaciju otpora. U organizaciji Sačuvajmo Sinjajevinu posebno su ogorčeni što vlada nije razmatrala elektronsku peticiju na njezinim web stranicama, kojom je više od 3000 građana zatražilo da Sinjajevina bude samo Regionalni park prirode, u skladu s elaboratom Agencije za zaštitu okoliša.

To bi, svakako, otvorilo vrata bržem turističkom razvoja tog dijela Crne Gore. S druge strane, ministar Bošković je rekao da argumenti o tome kako će poligon na Sinjajevini devastirati okoliš i uništiti biodiverzitet planine, nemaju uporišta u stvarnosti. Dodao je da u Nizozemskoj vojni poligonu zauzimaju 30.000 hektara, te da su svi uključeni u ekološku mrežu Natura 2000.

Utjecaj bojevog gađanja
"Svi oni su regionalni parkovi prirode i ne uništavaju okoliš. U Belgiji je 79% vojnih poligona od 26.000 hektara uključeno u Natura 2000, u Njemačkoj su od 693 vojna poligona gotovo svi uključeni u Natura 2000.

Namjera je vojske da Sinjajevinu učini još pristupačnijom, kako za one koji tamo žive, koji uzgajaju stoku, tako i za brojne turiste", objasnio je Bošković. Aleksandar Perović, ispred Koalicije za održivi razvoj i ekološkog pokreta Ozon kaže da planina ne može biti vojni poligon i park prirode.  "Pričati o bojevom gađanju na području netaknute prirode, gdje je stočarstvo način života i temeljna djelatnost, a da tvrdimo kako to neće utjecati negativno priča su za malu djecu", kaže Perović. 

Velike mogućnosti za uzgoj stoke

Pašnjak za 200.000 ovaca
Sinjajevina je crnogorska planina koja leži između kanjona Tare, Jezera drobnjačkih, rijeke Tušine i Gornje Morače i Pčinje. Prostire se na dužini od 35 do 40 km, široka je od 10 do 15 km. Najviši vrh je Babji zub koji se nalazi na 2277 metara. S površinom pašnjaka od 120.000 hektara, na kojem se može napasati 200.000 ovaca, Sinjajevina spada među najveće pašnjačko-stočarske planine. Zabojsko jezero, površine 27.500 kvadrata, nalazi se na 1477 metara visine.