Iako je u Hrvatskoj jagma za programerima nikad veća, nakon velikih i srednjih tehnoloških tvrtki iz Njemačke razvojne odjele su ovdje počeli otvarati i tamošnji startupi. Hrvatsko-njemački IoT startup Aconno, koji ima sjedište u Düsseldorfu i radi za kompanije poput Vodafonea, Boscha, Siemensa, SAP-a, NKT-a i Deutsche Telekomovog T-Systemsa, u Hrvatskoj je upravo otvorio dva razvojna ureda. Oni će raditi na razvoju softvera i hardvera za njihova IoT (internet stvari) rješenja.

Trenutačno startup broji deset zaposlenika, a u Zagrebu i Osijeku isprva planira zaposliti još 15 IT stručnjaka.

Miroslav Šimudvarac, suosnivač i direktor Aconna, koji je vodi i softversku tvrtku Troido te je u Zagrebu organizirao najveću Android konferenciju u jugoistočnoj Europi Droidcon, kaže da razumije da je tržište rada pod velikim pritiskom, ali i da imaju jako dobro iskustvo s programerima iz Hrvatske.

“Ljudi u Hrvatskoj isporuče ono što kažu i njihov je rad vrlo kvalitetan. Voljeli bi da možemo zaposliti IT stručnjake u idućih nekoliko tjedana, ali bit ćemo zadovoljni ako uspijemo kompletirati timove do kraja godine”, kaže Šimudvarac.

Dodaje da su se odlučili razviti poslovanje u Hrvataskoj i zato što žele ući u veće razvojne projekte sa zagrebačkim FER-om. Fakultet je za takvu suradnju tražio mnogo formalniji odnos, koji uključuje i da imaju tvrtku registriranu u Hrvatskoj da bi mogli raditi veće i složenije projekte i to financijski bolje zatvoriti.

“Suradnja s FER-om nam je toliko dobra da mogu reći da je u Njemačkoj teško pronaći takvog partnera u akademskom svijetu”, kaže Šimudvarac.

Konačno, kaže da razmatraju dio proizvodnje IoT uređaja preseliti iz Njemačke u Slavoniju. Šimudvarac kaže da je im je ključno da se proizvodnja radi u EU. Ističe da to nije najjeftinija opcija, posebno kad se usporedbi s Kinom.

“Ali je proizvodnja u EU, znači u Njemačkoj i Hrvatskoj, najoptimalnija kad se gleda brzina, kvaliteta i cijena te posebno fleksibilnost, jer primjerice u Hrvatskoj postoje jako dobri obrtnici, koji mogu brzo isporučiti i manje serije kućišta i drugih elemenata koje ugrađujemo u naše IoT uređaje”, kaže Šimudvarac.

Navodi da su se na ovo širenje odlučili, jer je Aconno ušao u novu razvoju fazu. “Nakon četiri godine rada projekata po narudžbi i uloženih 1,2 milijuna eura u R&D skupili smo portfelj od tridesetak vlastitih gotovih IoT proizvoda”, kaže Šimudvarac.

Aconno je prvi komercijalni korisnik NB-IoT tehnologije u Hrvatskoj. Šimudvarac pojašnjava da je Hrvatski telekom u travnju prošle godine lansirao prvu NB-IoT mrežu u Hrvatskoj, a Aconno je na toj mreži odmah uspostavio prvu komercijalnu konekciju za potrebe R&D projekta koji rade za jednog klijenta.

“Zbog NDA ugovora mogu tek reći da je riječ o svojevrsnom prijenosnom gumbu za paniku, odnosno za uzbunjivanje. Smisao je da ga korisnik može nositi posvuda sa sobom, da se puni jednom do dva puta godišnje i da može u slučaju opasnosti poslati točnu lokaciju u cloud, odnosno na internet, od bilo gdje pa čak i iz podruma ili lifta”, kaže Šimudvarac.

Dodaje da su taj IoT uređaj testirali u središtu Zagreba i da je radio besprijekorno. Nakon toga, ističe, prezentirali su ga i u Berlinu, gdje su uspjeli poslati signal čak i iz Metroa, opet korištenjem NB-IoT-a. Navodi da koriste i druge bežične tehnologije, poput LoRe, Sigfoxa, BLE-a, WiFi-ja, kao i druge klasične telekom mreže koje se koriste za IoT prijenos podataka, poput 2G-a i 3G-a. I Šimudvarac i njegov poslovni partner, Thomas Hollwedel, bivši menadžer u Vodafoneu, kažu da se ove godine na IoT tržištu dogodio preokret. “Na tržištu smo već četiri godine, ali sada su nam po prvi put počele stizati narudžbe od po nekoliko desetaka tisuća IoT modula. Čak i veće, jer trenutačno pregovaramo o jednom poslu koji bi, ako prođe, značio da ćemo godišnje isporučivati 500.000 IoT uređaja po cijeni od 30 eura po komadu”, kaže Šimudvarac.

Pojašnjava da takav interes za IoT-jem nije koncentriran samo na Njemačku. Klijenti, navodi, dolaze im i iz drugih dijelova EU, zatim Sjeverne i Južne Amerike te Afrike. To se odražava i na poslovanje.

“Već u drugoj godini poslovanja, 2016., Aconno je poslovao u plusu. U 2017. imali smo 400.000 eura prihoda, a iduće godine računamo da ćemo dosegnuti milijun eura. To je gruba projekcija, jer samo jedan klijent može je dodatno povećati”, kaže Šimudvarac.

Pretpostavka za takav rast je, tumači, što su razvili vlastitu IoT tehnologiju. Aconno je bio jedna od dvije tvrtke na svijetu koja je počela razvijati tehnologije temeljene na Googleovom IoT konceptu, a nakon toga su razvili vlastitu IoT pločicu i softver za nju. Softver su, naglašava Šimudvarac, stavili u open-source i svatko ga može slobodno koristiti za izradu vlastitih rješenja. Zarađuju pak od toga što im prodaju Aconno IoT pločice.

“Tako surađujemo s 20-ak sveučilišta u EU i Sjevernoj Americi, ali i sa startupima. Jednom smo u deset dana izradili prototip pametne kockice s kojim je dobio investiciju od 1,7 milijuna eura”, zaključuje Šimudvarac.v