Sve ih je više: Evo savjeta kako se riješiti napasnih “prozirnih mušica”

Autor: Poslovni.hr , 02. rujan 2019. u 13:34
Foto: Ministarstvo poljoprivrede

One sišu biljne sokove isključivo na lišću platana te tako uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije.

Do prije par tjedana borili smo se s komarcima, a sad se borimo i s "prozirnim mušicama", odnosno hrastovim i plataninim stjenicama, prenosi Večernji list.

Iako su biljojedi, ti insekti iz nepoznatog razloga napadaju ljude, a znanstvenici su otkrili kako se možemo obraniti od njih.

"Tijela svijetle boje s tamnim mrljama. Krila su ravna i protežu se iznad dužine trbuha. Vrh njihovih krila i grudnog koša su skulpturirani i čipkasti", opisali su ih tako znanstvenici sa Sveučilišta u Minnesoti.

Ove "bube" napadaju lišće listopadnog drveća. Znanstvenici savjetuju da se na proljeće obavezno provjere listovi listopadnog drveća, najmanje jednom u dva tjedna. Ono na što trebate pripaziti prilikom provjere je promjena boje listova. Ako se pojave žute mrlje, to znači da se "mušice" hrane ovom biljkom, ali nisu fatalne za nju. One sišu biljne sokove isključivo na lišću platana te tako uzrokuje deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije. 

U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica spada pod molestante – insekti koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….)", stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Znanstvenici objašnjavaju kako ih možete samo ignorirati, ali u slučajevima da vam počinju smetati, ima jedan trik kojim možete reducirati njihov broj. Preporučuje se korištenje mlaza vode kako bi se odstranile ove jedinke, a što se tiče pesticida, najbolje ih je izbjegavati.

Oni, naime, uništavaju i dobre insekte poput pčela, koji napadaju same stjenice. 

"Mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 god. te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako „preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe", stoji na stranicama ministarstva.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Ovo je članak za poslovni dnevnik?

New Report

Close