Berba jabuka u Hrvatskoj tek što je krenula, a već su krenule i stare teme i problemi.

U nekim trgovačkim lancima sorte gala i elestre nude se ovih dana na akciji po izuzetno niskim cijenama, a kada se pogleda deklaracija odmah je jasno da je riječ o jabukama iz uvoza i naravno ne svježim, nego prošlogodišnjim. Kada krene berba jabuka proizvođači jabuka iz EU zemalja (Poljska, Austrija, Mađarska i dr.), kreću u čišćenje svojih hladnjača, pa stare jabuke šalju na tržišta koja ih "žele". 

Nije da ih hrvatski potrošač stvarno žele, nego su trgovci ti koji zbog svojih profita žele na polici imati što jeftiniju robu, a naši kupci najčešće nisu dovoljno educirani i ne čitaju deklaracije, no još je  poraznije to što im je cijena najvažnija u odabiru nekog proizvoda, pa posežu za što jeftinijom jabukom. Paralelno s očitim manipuliranjem potrošačima, što izravno utječe na daljnje uništavanje i pritisak na domaće proizvođače jabuka da ruše cijene, trgovci plaćaju skupe reklame u medijima u kojima nas svakodnevno uvjeravaju kako upravo oni nude najbolje domaće voće, jabuke od domaćih proizvođača.

I uvijek je u tim reklamama neki nasmijani hrvatski OPG koji je tek ubrao jabuku ili drugo voće i povrće i eto upravo kreće na police trgovaca. Trgovci tako troše silan novac na reklame kako bi nas uvjerili da su najbolji, a kada se malo bolje pogleda po policama u stvarnosti nam nude sve i svašta što ne odgovara onome što u reklamama poručuju.

Pobuna proizvođača
No, sve je to legitimno i dio slobodne tržišne utakmice, ali u situaciji kada je otkupna cijena kilograma domaće jabuke gotovo pala na cijenu kilograma pšenice ne treba nas čuditi što mnogo voćari čupaju svoje voćnjake i odustaju od proizvodnje. Ne treba nas čuditi niti to što službeno imamo više hektara pod orahom nego pod jabukom, a oraha na tržištu gotovo nema.

No o tome ćemo malo kasnije. Domaći proizvođači su se ovih dana odmah pobunili putem društvenih mreža, a onda i preko medija. "Lani sam zbog takve prakse Plodine prijavio i AZTN-u, no neuspješno. Znam i ja da smo otvoreno tržište i da možemo uvoziti sve i svašta, ali bi se neka dobra trgovačka praksa ipak mogla poštivati. Ovako nam jedino preostaje apelirati na svijest građana da kupuju domaće i čitaju sitna slova", kazao je ovih dana za Večernji list Željko Ledinski iz kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), ističući kako se u Austriji takvo što sigurno ne bi dogodilo.

Nijedan austrijski menadžer ne bi favorizirao uvozno pokraj domaćeg inače bi odmah dobio otkaz. U istom tekstu jedan drugi domaći proizvođač izjavio je kako su oni prošle godine Nijemcima na početku sezone po dumpinškim cijenama pokušali ponuditi jabuku sorte elstar. Odmah su im rekli da bi sutra imali najmanje tri televizijske kuće pred vratima koje bi im napravile takvu antireklamu da bi ih kupci bojkotirali. I naravno da nisu uspjeli. 

Akcija ispred trgovina 
Kada je riječ o jabukama problem je što Europa u ovome trenutku ima oko 1-1,5 milijuna tona viškova od lani, a samo su dva načina prodaje – za preradu ili na nesređenim tržištima poput Hrvatskog. Naši proizvođači jabuka zato već sada smišljaju način kako bi prosvjedovali protiv ove prakse koja se godinama odvija i narušava domaće tržište. No, hoće li dobiti podršku građana? Jedan od načina je da krenu u akciju "hrvatska jabuka za jednu kunu", pa da se organiziraju i danima prodaju domaću jabuku, uz određeni gubitak na koji moraju računati, ispred trgovačkih lanaca koji na policama nude uvoznu jabuku iz lanjskog uroda. 

Za to trebaju potporu građana, ali i medija, jer ako se ovako nastavi imat ćemo daljnje odustajanje i od ove proizvodnje, a poznato je da jedino dovoljno proizvodimo jabuka i mandarina. Ako se odvaže na ovu akciju možda će natjerati trgovačke lance da nešto promijene. Kada se malo uđe u brojke onda je vidljivo da se od ukupne biljne proizvodnje koja se odvijala na 1,485.645 ha u 2018., samo 1,9 % koristilo za proizvodnju voća. Ukupna proizvodnja voća odvijala se na 28.308 ha te je iznosila 179.766 tona, od čega na nasade u intenzivnoj proizvodnji otpada 172.417 t, dok na nasade u ekstenzivnoj proizvodnji (pretežno za vlastite potrebe) otpada 7349 t.

U ukupnim proizvedenim količinama voća u 2018. godini najveći udio činile su jabuke – 52%, potom mandarine 26,5%, šljive 8%, višnje 4,6%, breskve i nektarine 2%, jagode 2% te kruške 2%. Vidljivo je da nema značajnih količina oraha koje smo spomenuli na početku komentara. Ali zato od ukupnih površina na kojima se proizvodilo voće, orah se proizvodio na 17%, a jabuke na samo 15% površina.  Problemi su u proizvodnji jabuka, kako se vidi, brojni, ali bi svi mi kao potrošači kada uđemo u neki trgovački lanac ovih dana trebali dati podršku domaćim proizvođačima.