Nakon što je Njemačka sredinom tjedna plasirala prvu 30-godišnju obveznicu s negativnim prinosom, ukupni iznos duga za koji investitori plaćaju kamate porastao je na 16,4 bilijuna dolara.
Za usporedbu, sredinom srpnja iznosio je 12,2 bilijuna dolara, a još u listopadu prošle godine tek 5,7 bilijuna dolara, navodi agencija Associated Press. "Do prije samo nekoliko mjeseci obveznice s negativnim prinosom bile su zanimljiva iznimka. U posljednja tri mjeseca to je postao temelj tržišta", ističe Jim Bianco, direktor čikaškog Bianco Researcha.
Prvi izbor investitora
Čak 87 posto takvog duga koncentrirano je u obveznicama europskih država i Japana. Prvi izbor investitora koji traže sigurno sklonište za svoj kapital pribojavajući se nadolazeće "recesijske oluje" je Njemačka. Uz već spomenutu 30-godišnju obveznicu, prinos na 10-godišnju obveznicu spustio se na -0,69 posto. Među državama s negativnim prinosom na obveznice nalaze se još i Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Švedska, ali i Španjolska, država koja je još početkom desetljeća bila izgledan kandidat za međunarodnu financijsku pomoć.
60 mlrd.
dolara duga američkih kompanija je u negativnom području
Prema ocjenama financijskih analitičara, negativni prinos ustvari već daje i američka 10-godišnja obveznica. Naime, prinos se spustio na 1,57 posto što je ispod nule ako se uračuna inflacija. Inače, državne obveznice nisu jedine zagazile u negativni teritorij – obveznice američkih kompanija s dugom od 60 milijardi dolara također donose gubitak investitorima. Prema mišljenju Sung Won Sohna, ekonomista na kalifornijskom sveučilištu Loyola Marymount, ovaj fenomen je poput toplomjera za gospodarstvo i kazuje da je ono bolesno.
Problemi za banke
Međutim, negativni prinosi nisu samo indikator ekonomskih poremećaja već mogu prouzročiti probleme i u financijskom sustavu. Bankama smanjuju profitabilnost, a osiguravajućim kompanijama otežavaju buduće isplate. Posljedice su već vidljive na burzi – dionice europskih banaka u posljednjih godinu dana u prosjeku su pale za 24 posto. Japanske banke na burzi vrijede 23 posto manje, pokazuju podaci.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu