Plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti: u lipnju je prosječna isplaćena neto plaća dosegnula 6470 kuna što je 2,5 posto više nego prije godinu dana, pokazuju najnovije brojke državnih statističara. U
odnosu na prethodni mjesec, lipanjska je plaća nominalno niža za 0,1 posto, a realno viša za 0,2 posto. Kad je bruto iznos u pitanju, tvtke su u prosjeku isplaćivale 8798 kuna, što je na nominalno na razini prethodnog mjeseca, a u realnim terminima više za 0,3 posto. Najveća primanja u Hrvatskoj su u zračnom prijevozu u kojem je prosječna neto plaća iznosila 11.023 kune. S druge strane, najmanje se plaća rad u tekstilnoj industriji, u prosjeku 4264 kune u lipnju.
Pritisak na rast plaća
Očekivano, isto je i s bruto iznosima: dok u zračnom prijevozu bruto plaće dosežu 15.931 kunu, u proizvodnji odjeće ona je gotovo 3 puta niža, iznosi 5337 kuna. Rast plaća u posljednje vrijeme koloplet je pritiska manjka radne snage zbog iseljavanja u zapadnu Europu, pada nezaposlenosti i gospodarskog rasta uz već dulje vrijeme prisutne loše demografske trendove.
50 posto
zaposlenih mjesečno radi za 5595 kuna ili manje
Tako su poslodavci samo u zadnjih godinu dana, gledajući lipanj, neto bili prisiljeni platiti 3,1 posto višu nominalnu, a 2,5 posto višu realnu plaću. Bruto plaća u, pak, u odnosu na isti mjesec 2018. nominalno je bila viša za 3,4, a realno za 2,8 posto. Dok statistika o prosječnim primanjima ilustrira uzlazni trend koje traje neko vrijeme, samu sliku o stvarnim primanjima muti činjenica da na prosjeke bitno utječu najniže i najviše plaće. Zato vrijedi primijetiti da je medijalna plaća (ona koja pokazuje kako polovica zaposlenih prima upravo taj iznos ili manje) u Hrvatskoj u lipnju iznosila 5595 kuna neto, odnosno 7324 kuna bruto.
Poražavajuće brojke
No, brojke Državnog zavoda za statistiku odnedavno pružaju precizniju sliku o tome koliko su za svoj rad plaćeni zaposleni u Hrvatskoj. Kvartili otkrivaju da čak tri četvrtine radnika ima manje od 7515 kuna neto (10.179 kuna bruto). Decili pak oslikavaju još žalosniju priču o distribuciji plaća; čak desetina svih zaposlenih mjesečno prima manje od 3337 kuna neto (4083 kuna bruto).
Nalazite li se među onima koje poslodavac mjesečno plati više od 10.072 kune neto (14.272 kuna bruto), tada ste u "elitnom" razredu gornjih 10 posto od 1,59 milijuna zaposlenih. Te su brojke realna slika domaćeg tržišta rada koja oslikava financijski dio motiva iza vala iseljavanja u prosperitetnije zemlje Europske unije. Jednako tako, one oslikavaju slabe potencijale uplata u mirovinski i zdravstveni sustav. Za doseg neke porezne reforme koja bi imala ambicija dirati u porez na dohodak (koji dobar dio radnika sad ni ne plaća) to su poražavajuće vijesti, jednako kao i za budućnost mirovinskog sustava i dostojan život budućih umirovljenika.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu