Program subvencija stambenih kredita, preko kojeg je oko 5,5 građana kupilo stanove ili kuće, najbolje su iskoristili ljudi, njih oko 2300 koji su 2017. prvi ušli u taj državni program, piše u ponedjeljak Večernji list.
Prema podacima koje je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) objavila na početku 2018. , kvadrat stambenog prostora u Zagrebu tada se plaćao 1242 eura, u Zadru 1251 euro, Varaždinu 966 eura, Osijeku 787 eura, Splitu, Rapcu, Podstrani i Opatiji oko 1500 eura. Najskuplji kvadrati plaćani su tada na Hvaru (2088 eura) i Malom Lošinju (1720 eura).
Otkako je počeo stampedo rasta cijena, tako se u većini zagrebačkih kvartova za kvadrat stana traži oko 2000 eura po kvadratu. Dobitnike ovogodišnjih subvencija, a moglo bi ih biti oko tri tisuće kao i lani, za utjehu će dočekati nešto niže kamatne stope, no ipak ne toliko niske da bi pokrile skok cijena.
Ljudi koji žive od prodaje stanova pokušavaju spustiti loptu na zemlju te upozoravaju da su očekivanja prodavatelja nekretnina nerealna. No u tome vjerojatno neće još uspjeti jer potpredsjednik Vlade Predrag Štromar na proljeće najavljuje novi natječaj, piše dnevnik.
Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eura a u Osijeku je prešla tisuću eura za kvadrat.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović upozorio je da je pogrešno donositi zaključke na temelju traženih cijena. "Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine od oglašavanja", ističe Ranilović, piše Večernji list u ponedjeljak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.viewer, prvi dio posta ti svakako stoji, ali drugi dio, zbog loše uređenog tržišta najma ti uopće nije komparativan, naime u zap.eu. je iznajmljivanje u detalje reguliran posao sa jasnim pravima i obavezama i struktura vlasništva je sasvim drugačija dok je to u hr. slučajnost i kaos, kao i u svemu drugome
Čak i kod niskih kamata, glavnicu treba otplatiti. U 30 godina ne smiješ ostati bez posla, preuzeti posao u nekom drugom mjestu je teško, jer nisi mobilan, brakovi se raspadaju, trenutno preko 30% razvedenih s tendencijom rasta… Hrvati misle da su stanovnici sjeverne i sjeverno-zapadne Europe gluupi, što ne kupuju nekretnine. Sve je to kod njih čista matematika. Nitko ne želi biti rob imobilije, te recimo, desetak godina ne ići na more ili odvajati od usta i šparati na kulturi, ponekom izlasku u grad, restaurant…
To što se rast cijena poklapa s uvođenjem poticajnih mjera je čista slučajnost, rekao bi Štromar, Pri tome zaboravlja da do uvođenja subvencionirane kamate godinama nitko nije htio ni primirisati hipotekarni kredit kao posljedica skoka kamata nakon financijske krize i pod utjecajem afere švicarac koja je godinama dominirala u domaćoj javnosti.
Uključite se u raspravu