S potpredsjednicom HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjanom Čagalj razgovarali smo problemu urbanizacije, rješenjima koja mogu povećati kvalitetu života u gradovima i razvoju smart city rješenja u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da će do 2050. godine čak 70 posto stanovništva živjeti u gradovima, je li to nužno dobar pokazatelj?
Prema dostupnim informacijama danas u gradovima živi oko 50% svjetske populacije, a procjenjuje se da će se do 2050. godine taj postotak povećati na 70%. Ovdje valja spomenuti kako procjene govore o tome da će se najveći porast stanovništva dogoditi u gradovima Azije i Afrike. Poznato je da je u Kini odnedavno došlo do velikih migracija stanovništva iz ruralnih krajeva u velike gradove u potrazi za zaposlenjem zbog rastuće kineske industrijalizacije.  Postavlja se pitanje mogu li gradovi svojom infrastrukturom i drugim potencijalima zadovoljiti kriterije održivosti. Teško je za pretpostaviti da će gradovi u nerazvijenim ili slabije razvijenim zemljama moći zadovoljiti te kriterije, posebno u slučaju velikog porasta stanovništva. Razvijene zemlje, posebno ako mislimo na razvijene zapadnoeuropske zemlje, mogu držati korak sa zahtjevima održivosti i kvalitetnog življenja. Razlog tome je ekonomska moć tih zemalja i njihovih gradova, a isto tako i svijest društva o važnosti ulaganja u napredne tehnologije i zaštitu okoliša. Također, u razvijenim zemljama se ne očekuje značajan porast stanovnika. Povećanje broja stanovnika u gradovima nije nužno dobar pokazatelj razvoja, održivosti i kvalitete života građana. 

Ako će zbilja biti tako, o kakvoj to pametnoj transformaciji pričamo, a koja će poboljšati uvjete života?
Odgovor na ovo pitanje nalazi se djelomično u odgovoru na prethodno pitanje. Napredne – pametne tehnologije svakako mogu dovesti do kvalitetnijih uvjeta života. Međutim, ako govorimo o gradovima na globalnoj razini i onima za koje se procjenjuje najveći porast stanovništva pitanje je u kojem obujmu bi to moglo biti. Da bi došlo do značajnijeg pomaka potrebno je povećati ekonomsku moć tih gradova i stanovnika te provesti edukaciju uprava i građana kako bi se podigla svijest o koristi koju bi dobili uvođenjem naprednih tehnologija.  

Treba li prije investiranja u usluge digitalno obrazovati građane i je li centričnost i jedini ispravan pristup?
Svakako da je jedan od važnih elemenata digitalizacije mogućnost građana da koriste pametne tehnologije. Međutim, nije nužno da se oni unaprijed obrazuju za digitalno korištenje javnih digitalnih servisa. Svjedoci smo i da se u Hrvatskoj danas koriste mnoge digitalne usluge za koje se građani nisu unaprijed obrazovali. Mnogi servisi dostupni su putem aplikacija na pametnim telefonima i jednostavni su za korištenje. Ovdje možemo navesti primjer plaćanja parkiranja, kupovine voznih karata, usluge e-građani i slično. Naravno, veće korištenje digitalnih servisa za javne usluge ovisi i o samim građanima. Znamo da mnogi građani, iako imaju mogućnost, iste ne koriste ili ih ne koriste u onoj mjeri u kojoj bi mogli.  

Što se događa ako se prilikom promicanja koncepta pametnih gradova komercijalni interesi tvrtki i ambicioznih političara stavljaju ispred interesa građana?
Prilikom implementacije pametnih rješenja u prvom redu treba voditi brigu o interesu građana. Međutim, ne može se zanemariti niti interes gospodarstva. Gradovi su glavna područja gospodarske aktivnosti i inovacija, a pametni gradovi sve više postaju nositelji nove europske industrijske politike temeljene na razvoju digitalnih usluga. Glavni cilj pametnog grada je poboljšati kvalitetu života građana putem upotrebe pametnih tehnologija. S druge strane, jako gospodarstvo omogućuje više financijskih resursa za provođenje projekata pametnih gradova. Bilo bi idealno kad bi se uskladili interesi građana i gospodarstvenika na sveopću korist lokalne zajednice. Gradski čelnici i uprava trebali bi raditi na stvaranju uvjeta za bržu digitalizaciju i usklađivanju interesa građana i gospodarstva s ciljem povećanja kvalitete života građana i napretka cjelokupne zajednice. 

Ako govorimo o društvenim problemima, danas ustaljen jest i onaj ekološki, a s druge strane koncept pametnih gradova tu se nameće kao onaj koji može pomoći s ovim negativnim učinkom. Kako?
Pametno upravljanje okolišem obuhvaća razna pametna rješenja kojim se smanjuje uništavanje i zagađivanje okoliša. Mnoga od njih već se primjenjuju i u mnogim gradovima Ovdje govorimo o smanjenju potrošnje energije dobivene iz konvencionalnih izvora čije korištenje znatno šteti okolišu, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, rješenjima vezanim za adekvatno zbrinjavanje otpada, pametnim prometnim rješenjima i korištenjem prometnih sredstava kojima se doprinosi smanjenju emisije štetnih plinova u okoliš i posljedično negativnog utjecaja na kvalitetu života građana.

Kako povećati efikasnost gradskog prometa, a da bude ekološki poželjno?
Gužve na prometnicama su u pravilu uzrokovane rastućim brojem osobnih vozila. Svi smo svjesni činjenice da se osobna vozila koriste neracionalno, posebno u jutarnjim i popodnevnim satima kada najveći dio građana odlazi na posao ili s posla kući. Najčešće možemo vidjeti u automobilima samo jednu osobu. Trebalo poticati korištenje javnog gradskog prijevoza. Međutim, isto tako bi taj javni gradski prijevoz trebalo na sve načine učiniti bržim i dostupnijim. Trebalo bi više poraditi na uvođenju i promicanju integriranog javnog prijevoza (željeznički/cestovni), promicati korištenje ekološki prihvatljivog goriva za pogon motornih vozila (električni automobili), prilagoditi prometnu infrastrukturu i prometnu signalizaciju, promicati razvoj intermodalnih logističkih rješenja vezanih za dostavu robe u gradove, poticati korištenje bicikala. Svakako treba voditi računa o prometu u pokretu i o prometu u mirovanju s ciljem dostizanja čim više razine efikasnosti i ekološke prihvatljivosti.

Što promet čini pametnim prometom i kako tu stoje hrvatski gradovi?
Neka od pametnih rješenja kojima su informacije i servisi građanima dostupni putem novih tehnologija i mobilnih aplikacija uvedena su u oko 40 hrvatskih gradova. U značajnom dijelu se radi o pametnim rješenjima koji se odnose na gradsku mobilnost, kao što su aplikacije za plaćanje parkiranja, za plaćanje prijevoza, za naručivanje prijevoza ili traženje slobodnog parkirnog mjesta. Ovdje još ima prostora za napredak, i u gradovima koji su već uveli dio tih rješenja, ali još više u onima koji se do sada nisu uključili u ove nove trendove.

Osim zaštite okoliša i prometne infrastrukture često se govori i o pametnoj upravi. Kako pristup administraciji pametnim tehnologijama učiniti poželjnim za sve generacije ljudi?
U Hrvatskoj su mlađe generacije i donekle generacije srednjih godina sklone korištenju pametnih tehnologija jer uviđaju prednost njihovog korištenja i uštedu vremena koju im to donosi. Umjesto čekanja u redovima za ishođenje nekog dokumenta ili informacije, to vrijeme mogu utrošiti na daleko korisniji način. I kod tzv. starije generacije postoji mnogo korisnika naprednih tehnologija, međutim, još uvijek je ostalo i puno "starih navika" kojih se ljudi teško odriču. Ovdje svakako treba vidjeti i koje se sve usluge mogu koristiti "online". Javna uprava treba brže poraditi na digitalizaciji javne administracije i usluga i bolje informirati građane o mogućnostima koje se pružaju. Vjerujem da veliki broj građana nije niti upoznat koje su im usluge dostupne putem pametnih tehnologija. 

Imaju li pametni gradovi refleksiju i u školstvu?
U sveobuhvatnom konceptu pametnih gradova jedan od važnih dijelova i obrazovanje. Gradovi, posebno oni koji su osnivači škola na svom području, moraju voditi računa u uvođenju pametnih tehnologija koje će koristiti i djelatnici škola i sami učenici. Tako bi se već u najranijem dobu školske generacije pripremale za budućnost u svijetu pametnih tehnologija koji će ih pratiti u svakom segmentu života.

Koja je poveznica između pametnih gradova, gospodarstva i poduzetničke strukture, odnosno ima li taj koncept transformacije gradova u pametne potencijala za otvaranjem novih radnih mjesta?
Nova pametna rješenja u bilo kojem području pametnog grada podrazumijevaju razvoj i uvođenje novih tehnologija. Isto podrazumijeva uključivanje IT sektora u cijeli proces.  IT industrija je u Hrvatskoj djelatnost koja se zadnjih nekoliko godina intenzivno razvija i ostvaruje odlične rezultate. Veliki je broj obrazovanih mladih ljudi koji rade u ovoj djelatnosti i postižu iznimne rezultate. Transformacija gradova u pametne otvara velike mogućnosti za otvaranjem novih radnih mjesta. 

Iz iskustva, što građani danas najčešće doživljavaju pametnim gradom i jesu li upoznati sa strategijom razvoja njihovih gradova?
Veliki broj građana nije upoznat sa strategijom razvoja njihovih gradova. Razlog tome leži u gradskim vlastima koje nedovoljno dobro komuniciraju informacije prema građanima. Međutim, dio razloga je i u samim građanima koji ne pokazuju dostatan interes za problematiku. Percepcija pametnog grada za građane Hrvatske najviše se ogleda kroz korištenje pametnih rješenja u prometu (kupovina vozne karte, plaćanje parkiranja, naručivanje prijevoza …). Druga dostupna rješenja gradovi bi trebali bolje promovirati kako bi potakli interes građana za njihovo korištenje.