Novi ministar državne imovine Marin Banožić prionuo je na posao i u desetak dana od kada je preuzeo MID već je donio 20-ak odluka o prodaji i drugim aktivnostima s državnim nekretninama, a objavio je i izvješće o realizaciji planova za 2019., koje mu je ostavio njegov prethodnik Goran Marić.
S obzirom na velika očekivanja koja su najavljena (i) za ovu godinu po pitanju realizacije prihoda od prodaje udjela u poduzećima, Banožića čeka podosta posla da se približi postavljenom cilju od preko milijarde kuna. U prvih pola godine, naime, realizirano je ukupno 207,5 milijuna kuna, što uključuje i realizaciju nekih procesa iz prošle godine, ponajprije najveću privatizaciju dubrovačkih Hotela Maestral, od kojih je ove godine na račun države sjelo 153,5 milijuna kuna. I za prošlu godinu također su bile visoko postavljene ljestvice za zaradu od prodaje državnih poduzeća, na 932 milijuna kuna, a ostvarenje je bilo upola manje, 446 milijuna.
Ministar Marić u svom mandatu fokusirao se na nekretninski dio državnog portfelja, koji od početka tranzicije nije bio u prvom planu i od kojega proračun nije ubirao ni spomena vrijedne prihode. Za razliku od prodaje tvrtki, u tom segmentu Marić je već u prvoj polovici godine uvelike premašio plan za 2019. Na stavci prihoda od nefinancijske imovine Strateškim planom MID-a predviđeno je nešto manje od 107 milijuna kuna, a aktivnosti su već do srpnja donijele prebačaj za tri četvrtine tog iznosa, odnosno preko 183 milijuna kuna.
Najveći dio tih prihoda ostvaren je kroz 213 kupoprodajnih ugovora zaključenih u ukupnom iznosu od 110,5 milijuna kuna, a gotovo 30 milijuna kuna vrijedno je 47 ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice. Ostatak prihoda rezultat je drugih modela aktivacije neiskorištene imovine, poput osnivanja prava služnosti, prava građenja, zakupa i davanjem na uporabu, a ukupno je takvih ugovora u ovoj godini bilo zaključeno 144, od kojih nešto više od polovice nije ugovorena s plaćanjem naknade. Prvi koraci bit će intenziviranje i jačanje suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, prvenstveno zato što imamo više od 7500 njihovih zahtjeva. Rješavanjem tih zahtjeva pomoći ćemo županijama, gradovima i općinama u njihovom investicijskom ciklusu i aktivnostima", kazao je ministar Banožić u svom prvom medijskom nastupu nakon preuzimanja MID-a.
On očekuje pomoć u evidentiranju državnih nekretnina na područjima tih gradova i županija, iako je napredak u tom segmentu, sudeći prema Marićevom izvješću, već zadovoljavajući. Politika darivanja nekretnina lokalcima kao mjera smanjenja portfelja RH u ovoj godini Marićevog mandata leži na već zaključenom 61 ugovoru, od čega je većina usmjerena na projekate od javnog interesa, poput škola, bolnica, vrtića, socijalnih, sportskih i sličnih objekata. Za poduzetničke zone u 2019. je zaključeno sedam ugovora, a jednako toliko i za komunalnu i cestovnu infrastrukturu. Za gradnju odlagališta poklonjeno je zemljište na šest lokacija, a potpisana su i dva ugovora za projekte POS-gradnje.
Banožić, dakle, ide Marićevim stopama, pa su i prvi potpisi koje je stavio kao ministar upravo tog profila, no s obzirom na postavljene ciljeve, prvenstveno radi uvođenja eura, pred njim je velik izazov stavljanja na bubanj preostalog raspoloživog kompanijskog portfelja. U njemu nije preostao velik izbor, a s obzirom na dinamiku postupaka Banožić nema ni puno raspoloživog vremena da ispuni postavljene ciljeve i ne podbaci već u samom startu.
Dosad je proračunu najveći prihod donijela lanjska privatizacija Hotela Maestral, a osim kupoprodajnog iznosa, od dionice te tvrtke sjeo je još i iznos iz kasnijeg procesa prihvaćanja ponude za preuzimanje koju je dao novi vlasnik. Osim u tom slučaju, prihod po ovom osnovu sjeo je i od dionica Zagrebačkih pekarni Klara. Istiskivanje manjinskih dioničara smanjilo je portfelj ove godine za šest tvrtki (HUP Zagreb, Jadranka Mali Lošinj, Sunčani Hvar, Hoteli Dubrovačka rivijera, Osijek-Koteks i Svetice Grupa Zagreb).
Na burzi se, pak, trgovalo dionicama porečke Plave Lagune, hotela Makarska i Brela, te Imperijala, pulske Arene, Valamara, Maistre, LRH-a, Solarisa, zadarskog Turisthotela, Končara, Zabe, Karlovačke i Slatinske banke, Optima Telekoma, Lošinjske plovidbe, Koestlina i Kraša. Od lanjskih privatizacija u prvom dijelu godine "kapnule" su i zarade od prodaje Brodospasa, splitske Luke, Ireks Arome iz Jastrebarskog, Poljoopskrba-inženjeringa, Poljoprivrede Lipik, UTD-a Ragusa, Prehrane Split, našičkog Papuka, Bimonta iz Kukuljanova, Automehanike, Chemcolora i sinjske Trgosirovine. Osim od prodaje udjela, velik se prihod očekuje i od dobiti državnih tvrtki.
Lani je od dividendi državi sjelo ukupno 804 mil. kuna, od čega 31 milijun od dobiti tvrtki iz portfelja CERP-a. Ove godine plan je "ubrati" više od milijarde kuna. U prvom dijelu godine prihod od dobiti je 25 milijuna, no s obzirom da isplate slijede po usvajanju odluka na skupštinama, pravu sliku tek će se vidjeti u drugom dijelu godine. Zna se da je polovica tog "posla" odrađena zahvaljujući Ini, od koje će doći 560 milijuna kuna, no neki od velikih dobitaša, prvenstveno HEP, predvidjeli su zadržati dobit.
Zasad je Banožić zadržao naslijeđenu najužu kadrovsku strukturu, no zapinje za oko da je promijenio sastav Povjerenstva za provođenje postupaka zakupa nekretnina, kojeg je Marić ustroji prije dva mjeseca, a u kome je zadržao samo Tomislava Volarevića, načelnika sektora za stanove, poslovne prostore i zemljišta.
Iz ministarstva su zatrasžili objavu ispravka:
U članku navodite: „Zasad je Banožić zadržao naslijeđenu najužu kadrovsku strukturu, no zapinje za oko da je promijenio sastav Povjerenstva za provođenje postupaka zakupa nekretnina, kojeg je Marić ustroji prije dva mjeseca, a u kome je zadržao samo Tomislava Volarevića, načelnika sektora za stanove, poslovne prostore i zemljišta.“
Ističemo da navedene informacije nisu točne. Ministar Mario Banožić nije promijenio sastav Povjerenstva, kako navodite u članku. Naime, Ministarstvo državne imovine za svaki natječaj donosi odluku o sastavu povjerenstva za otvaranje i evaluiranje ponuda iz razloga kako bi povjerenstvo uvijek imalo potreban broj članova te kako bi bili sigurni da će svi članovi biti prisutni na otvaranju ponuda i njihovoj daljnjoj obradi. Kao što je objavljeno na mrežnim stranicama Ministarstva državne imovine čije Vam linkove dostavljamo u nastavku, vidljivo je da su dana 21. svibnja 2019. godine donesene dvije odluke o imenovanju članova povjerenstva za dva različita natječaja u različitom sastavu, kao i odluka donesena 25. srpnja 2019. godine.
https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Odluke/Raspolaganje//Odluka%2025.7.19.–POVJERENSTVO–PP%20JOP–ZAKUP%20(2-19).pdf
https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Odluke/Raspolaganje//Odluka%2021.5.19.–POVJERENSTVO–PP%20JOP–PRODAJA%20STANOVA–NATJE%C4%8CAJ%204%2019.pdf
https://imovina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Odluke/Raspolaganje//Odluka%2021.5.19.–POVJERENSTVO–PP%20JOP–PRODAJA%20POSL.PR.%20–%20NATJECAJ%203%2019.pdf
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ono kada ti je najveći poduhvat – rasprodaja državne imovine. Ništa se ne gradi, samo rasprodaje – i još se time hvale! A novinari ih u tome podržavaju.
što se više toga proda, namjerno ne koristim populističku riječ rasproda, to će nam svima prije biti bolje jer nam manjinski udjeli u poduzećima koja nisu strateška ne trebaju. Pozdrav druže.
[/quote]
Ne trebaju nam ni u strateskim.
Uostalom sto je to stratesko?
Ono kada ti je najveći poduhvat – rasprodaja državne imovine. Ništa se ne gradi, samo rasprodaje – i još se time hvale! A novinari ih u tome podržavaju.
što se više toga proda, namjerno ne koristim populističku riječ rasproda, to će nam svima prije biti bolje jer nam manjinski udjeli u poduzećima koja nisu strateška ne trebaju. Pozdrav druže.
O čemu vi gospodine Jorgen to? Hr je trenutno jedno ogromno gradilište od Pelješkog mosta, do pristupnih cesta koje uskoro kreću. U ZG se rekonstruira rotor što će trajati dvije godine, a gradi se konačno i žičara. Da ne govorimo o stanogradnji koja je doživjela bum unatrag godinu, dvije i neprestano se grade novi objekti. Uskoro počinju i radovi na pruzi Križevci-Koprivnica-državna granica s Mađarskom, a već je sve i dogovoreno oko igranje stadiona u Gorici (što je glupost ali eto bolje je sve od Maksimira kakav je danas). I onda netko kaže da se ništa ne gradi????
Ono kada ti je najveći poduhvat – rasprodaja državne imovine. Ništa se ne gradi, samo rasprodaje – i još se time hvale! A novinari ih u tome podržavaju.
Uključite se u raspravu