Dok Jadran ove godine plače i zbraja minuse zbog svibanjskih kiša, srpanjske rupe, rasporeda praznika, visokih poreza i nedostatka kadrova, terme na kontinentu kao da nisu u Hrvatskoj.

Rade cijelu godinu, ulažu, nemaju probleme s kadrovima, ostvaruju plus u rezultatima i prihodima, pa i do 20 posto. Ljeto je i za njih najjača sezona, ali o njoj ne ovise koliko njihove kolege na moru, a za razliku od hrvatskog morskog turizma, njihov proizvod vrlo je konkurentan u odnosu na okolne zemlje koje razvijaju wellness i spa u kombinaciji s kongresnom ponudom.

Više od polovica gostiju Tuhelja strani su turisti, a te su terme do kraja lipnja imale su 50.807 noćenja, tri posto više nego 2018., uz 32,8 milijuna kuna prihoda, što je čak 20% više nego u isto vrijeme lani. U srpnju očekuju malo veći broj noćenja nego lani – oko 15.000, a na razini godine očekuju porast prihoda 15-18 posto. Zadovoljstvo poslovanjem Tuhelja pokazao je vlasnik, slovenske Terme Olimia odlukom o novoj investiciji od oko 3 mil. eura u prvi kamp s pet zvjezdica na kontinentu Hrvatske koji se otvorio ovog ljeta. 

I Terme Jezerčica su cjelogodišnji resort koji uz hotel od lani isto nudi smještaj u kampu. Direktor Jezerčice Elvis Pavleković ističe kako imaju kontinuiran rast prihoda od oko 15 posto godišnje unatrag tri godine. Ove godine, s obzirom na to da, kako kaže, nisu bitno mijenjali cijene, a popunjenost im je 82 posto na razini svih 12 mjeseci, plan je rast od 5-10 posto, što je dosad i ostvareno. Velik broj stalnih gostiju koji nam dolaze i nekoliko puta godišnje te kontinuirana ulaganja u kvalitetu usluge daju malo prostora nekakvim iznenađenjima. Rast ne može biti stalan ako se kontinuirano ne podiže kvaliteta postojeće ponude te ne se ne radi na proširenju kapaciteta u svim segmentima", pojašnjava Pavleković.

Jezerčica je dosad imala oko 6% više kupača, smještaj je na razini prošle godine, uz oko 3000 noćenja u kampu. U prvom polugodištu imaju 11% više prihoda nego lani, uz porast prihoda odjela hrane i piće za gotovo 13 posto, dakle potrošnja po gostu je veća. Većina gostiju su domaći, potom Slovenci, Nijemci te oni iz BiH i Austrije. Zadržavaju uglavnom do tri dana, ljeti nešto duže. Oko 90 posto radne snage je stalno zaposleno, radi se tokom cijele godine. Pojačanu zaradu od ljeta najčešće koriste za dodatna i redovita ulaganja u kvalitetu. 

Terme Sveti Martin u ovoj godini bilježe ukupne prihode od smještaja na razini lanjskih, no imaju rast prihoda od osam posto u individualnom segmentu.  "To pripisujemo ulaganju u kvalitetu usluge u prvom kvartalu 2019., odnosno investiciju u Aquapark Martilandia, novi aperitiv bar te smještajne jedinice. Da gosti prepoznaju investicije u kvalitetu usluge može se vidjeti i kroz rast prosječne cijene boravka koja je za pet posto viša u odnosu na lani", ističu u Svetom Martinu.

Već u prvom mjesecu rada vodenog parka imali su trostruko bolje rezultate u odnosu na lanjske. U i segmentu smještaja ove toplice imaju veći broj individualnih gostiju.  I Bizovačke toplice na istoku zemlje ove godine bilježe rekordne rezultate, doduše bez smještajnih rezultata jer se sprema gradnja novog hotela Termia kojim će se zaokružiti ulaganja u kompleks koji je prije pet godina preuzeo Bluesun Jake Andabaka. U prvih šest mjeseci dodatno prošireno kupalište Bizovačkih toplica primilo je 51% više kupača, porast u lipnju iznosi čak 128 posto, uz povećanje broja organiziranih dolazaka grupa na kupalište od 24 posto. 

Kako otkriva Marcel Medak, direktor društva Bizovačke toplice, sve to prati i porast prihoda od hrane i pića koji se povećao za 153 posto, a ukupni prihodi na bazenima veći su za 146 posto u odnosu na lipanj 2018. Za gotovo 40% porastao je i broj pacijenata u lječilištu. Medak tvrdi da bi 2019. prema svim pokazateljima trebala biti najbolja dosad. Zanimljivo je da im se svakodnevno povećava i broj mađarskih gostiju, što pokazuje da su ušli na tržište koje je vodeće u Europi u ovom segmentu turizma.

Vodeće konzultante u turizmu ovi rezultati ne čude, te tvrde kako su hrvatske terme konkurentne u usporedbi s onima u Mađarskoj, Austriji, Sloveniji.  "Dio smo kulturološkog bazena koji je navikao na odmor u toplicama, a hrvatske terme ostvarile su velika ulaganja zbog kojih kvalitetom ne odskaču od konkurencije u drugim zemljama. Imaju značajno niže cijene koje privlače europske goste koji traže dobru vrijednost za novac. Radi se o dobro pogođenoj niši koja je ujedno najsnažniji alat za buđenje kontinentalnog turizma, pogotovo ako se uspije razviti i zdravstveni turizam", kaže Siniša Topalović iz Horwath HTL-a. 

Ivana Kolar, savjetnica uprave Tuhelja i konzultantica koja radi na razvoju cjelogodišnjeg turizma ističe kako je manja sezonalnost velika prednost termi.  "Cjelogodišnji rad donosi stabilnost cijena, kadrova, ulaganje u kvalitetu i podizanje razine usluge, sadržaja. Toplice za razliku od mora trebaju ulagati da stvore sadržaj koji nadilazi kupališni segment. Uz različitu wellness ponudu, na raspolaganju usluge za poboljšanje zdravlja i kondicije. To se danas sve više traži, a hrvatske terme svojim ulaganjima prate potražnju", kaže Ivana Kolar.