Mladi poljoprivrednik Ante Sladić nastavio je obiteljsku vinsku tradiciju u mjestu Plastovo, nedaleko od Skradina posvetivši se autohtonim sortama.

Na šest hektara ima vinograd, a osim vinove loze na OPG-u Marinko Sladić koji je u vlasništvu Antinog oca uzgajaju se i masline. Imaju ih dvjestotinjak, a kako kaže Ante Sladić, koriste ih za vlastite potrebe i goste koji posjećuju tu boutique vinariju. Uz to što njegova vina osvajaju publiku i nagrade poput Decanterove bronce za Debit, Sladić je uspješan i u povlačenju EU novca zahvaljujući kojem nastavlja širiti ovu vinsku priču.

Novi nasadi
Osim po Kvarneru, Dalmaciji i u Zagrebu, njegova vina našla su put i do vanjskih tržišta, Belgije, Švedske, Njemačke, Danske, a odnedavno i Izraela i SAD-a. Kako kaže, u pitanju us male količine i mali distributeri koji traže autohtona vina. "Iz mjere 4.1.1. povukli smo sredstva za tri hektara novih vinograda u kršu. Na toj nadmorskoj visini idealna je pozicija, nakon melioracije i postavljanja sustava za navodnjavanje koje planiramo ove godine, nagodinu krećemo sa sadnjom 15.000 loza.

Kao i do sada naglasak nam je na autohtonim sortama – lasina, tribidrag i babić. Kao mladi poljoprivrednik za podizanje novih nasada dobio sam 70 posto sredstava, točnije investicija je 1,8 mil. kuna od kojih je milijun bespovratnih", objašnjava Sladić. Nove vinograde sadit će na državnom zemljištu na koje ima koncesiju idućih 50 godina, a uz tri hektara koja će uskoro zasaditi prostora za širenje ima na još tri hektara. Trenutna godišnja proizvodnja ove boutique vinarije je 40.000 boca, za sada je  u pitanju isključivo obiteljski biznis, no Sladić otkriva kako planira zaposliti još dvije osobe. 

Dalmatinske sorte 
"Iz mjere 6.2. povukli smo 50.000 eura za uređenju kušaone čime smo našu obiteljsku kuću stavili u funkciju kušaone. Prostor ima 180 kvadrata i tu je kužina, kušaona i wine ad olive shop. Našim gostima ćemo nuditi domaća jela, pršut i sir s lokalnih OPG.ova i naravno, naša uz autohtona vina i dva monosortna maslinova ulje koja su također od autohtonih dalmatinskih sorti, oblice koje ima po cijeloj Dalmaciji i krvavice koja raste samo na području Skradina", pohvalio se Sladić.

Projekti za koje je novac dobio iz Europe ni tu ne staju, naime iz mjere 6.1.1. koja je također za mlade poljoprivrednike, Sladić je opremio i modernizirao podrum.  "Time smo unaprijedili proizvodnju i podigli kvalitetu naših vina. Topli dani, hladnije noći, blizina Krke i raznoliko plodno tlo omogućuje nam da na malom brdu od sorti koje imamo zasađene možemo raditi sve, od prošeka do pjenušca, To su sorte koje su adaptirane na ovu klimu – debit, maraština, lasina i plavina i pokusni nasadi tribidraga, a priču smo posložili tako da na tržištu imamo dvije linije vina. Treća linija naše vinarije bit će iz krša iz novih vinograda", poručuje Sladić. 

Autohtonost kao temelj

Etikete pričaju o povijesti sorte 
Osim što je autohtonost temelj biznisa obitelji Sladić priču o povijesti dalmatinskih sorti vina preslikali su i na etikete. Kako kaže Sladić, etikete su mapa područja gdje sorte uspijevaju i svako vino ima svoju priču i povijest koja je dio etikete. ˝Ideja je bila moja, a dizajner Damir Bralić ju je izrealizirao i izvukao sve priče iz kraja. Primjerice, na etiketi maraštine su ljekarna i crkva što je dio povijesti te sorte, ona je bila jedan od glavnih lijekova prije sto godina, a godinama se služila i kao misno vino˝, objašnjava Sladić.