Problem nedostatka radne snage u pojedinim je dijelovima poslovnog sektora sveprisutna tema, a pritom je sve veći naglasak na deficitarnim strukovnim zanimanjima.

Ako je suditi prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, a njihove brojke sugeriraju da je u srednje škole ove godine ukupno upisano više učenika nego lani, potražnja za takvim kadrovima ipak rezultira i povećanim upisom učenika u strukovna zanimanja.

Prema izračunu HGK-ova Odjela za obrazovanje baziranom na najnovijim podacima Ministarstva, u srednje je škole u ovoj godini upisano 39.342 učenika, što je 1350 učenika ili 3,5 posto više u odnosu na prošlu godinu.

"Posebno nas veseli što je u deficitarna strukovna zanimanja upisano 650 učenika više no lani", ističe Božo Pavičin, voditelj tog odjela.  Kratak pregled najdeficitarnijih zanimanja i rezultati prvog kruga upisa učenika pokazuju, kaže, da je broj kuhara narastao za 6,4 posto na ukupno 1268, konobara je više za 11,5 posto (608 ukupno), keramičara 19 posto (112 ukupno), zidara 10 posto, a stolara i mesara za 21, odnosno 70 posto više.

I drugi strukovni smjerovi uglavnom imaju tendenciju rasta. Broj gimnazijalaca stagnira (6400 učenika), dok je broj ekonomista porastao za 7 posto, na oko 2500 učenika. 

U većini županija, međutim, istodobno je najveći broj prijava ponovno stigao u ekonomske škole. Najveći interes za turistička zanimanja, koja su trenutno najviše u fokusu, bilježi se u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U Brodsko-posavskoj županiji najviše učenika se prijavilo za CNC operatera, dok je u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj najviše prijava stiglo za medicinske sestre. 

Iako je rast broja srednjoškolaca ohrabrujući podatak, činjenica je i da smo samo u zadnjih pet godina izgubili preko 44.000 učenika (pad sa 509.000 na 465.000), a najveći pad, preko 20%, bilježe tri slavonske županije, ističu u HGK-u.