Jedna od sedam najuspješnijih među 550 tehnoloških kompanija u Americi (prema JP Morganu), sa zaposlenima po cijelom svijetu, radi i u Hrvatskoj. Ne, nije riječ ni o jednoj iz tzv. FAANG skupine ili ‘divu’ iz Redmonda, već o GlobalLogicu. Ova kompanija je specijalizirana za razvoj softvera te izgradnju inovativnih proizvoda, platformi i digitalnih proizvoda. Tako nam je ukratko opisuje Vladimir Kosanović, direktor ovdašnje, zagrebačke podružnice, koja postoji još od 2009. No, dosad se o njoj malo znalo u javnosti, što pomalo i začuđuje s obzirom na relevantnost posla kojim se bavi upravo u Hrvatskoj. Kosanović je na ovu poziciju stupio krajem 2018., dosad je bio i zamjenik šefa IT-ja u Erste banci, direktor za razvoj igara u Hrvatskoj lutriji, direktor u Atosu, Siemensu… Za Poslovni dnevnik ekskluzivno govori što GlobalLogic sve čini u Zagrebu i najavljuje da im treba još puno inženjera i programera.

GlobalLogic u našoj zemlji postoji evo desetljeće, no malo se zna za vas. Gdje vam je sjedište?

GlobalLogic je osnovan 2000. u Silicijskoj dolini u San Joseu u Kaliforniji u SAD-u.  U Zagrebu kompanija postoji od 2009., a od 2016. je preuzeta od GlobalLogica koji je time ušao na hrvatsko tržište. Globalno imamo oko 14.000 zaposlenih u 14 zemalja na 4 kontinenta, a u Zagrebu je oko 100 zaposlenih s tendencijom rasta. Kompanija je globalni lider u najbrže rastućem području razvoja softvera – Product Engineering R&D – u okviru čega klijentima pomažemo u dizajniranju i izgradnji inovativnih proizvoda, platformi i digitalnih iskustava. Imamo snažnu industrijsku ekspertizu, redizajnirajući procese i korisničko iskustvo te uz korištenje najnaprednijih  tehnologija unapređujemo tehnološka rješenja naših klijenata. Radi se o raznim industrijama, a ponajviše hi-tech, komunikacijama i medijima, medicinskoj tehnologiji, automobilskoj industriji, industriji poluvodiča i maloprodaji. U svijetu imamo više od 280 klijenata među kojima su Adobe, Ericsson, Fox, HP, Oracle, Qualcomm, Panasonic, Samsung, Volvo, Zappos…

Što se točno radi ovdje kod nas? Koji su vam klijenti?

U hrvatskoj podružnici kompanije prvenstveno se bavimo rješenjima iz automobilske industrije, high-tech kao i telekomunikacijama i medijima. Mi smo dio globalnih razvojnih timova koji radi za cijeli svijet, ali zasad pretežito za firme iz njemačkog govornog područja. Trenutačno 2/3 prihoda (ukupni prihodi su 35 milijuna kuna) ostvarujemo radeći za tvrtke u drugim zemljama dok trećina dolazi od projekata s tvrtkama na domaćem tržištu, najviše iz telekomunikacija i medija. Radimo na inovativnim tehnološkim projektima u području Embedded sustava. U tome je trenutačno najveći fokus na automobilsku industriju gdje na AUTOSAR (Automotive Open System Architecture) standardu za izradu softvera koji koriste vodeće svjetske auto kompanije, razvijamo softverske komponente za buduće platforme vozila – standardnih, električnih i drugih. No, već sad aktivno radimo na realizaciji projekata u drugim područjima, primjerice machine learning (strojno učenje), IoT te cloud tehnologije u okviru robotike te industrije čipova. 

Kakav je projekt na kojem radite u Hrvatskoj, radi li se o nečemu revolucionarnom? 

Da, radi se o jednom od najvećih svjetskih isporučitelja softverskih rješenja za najveće auto brendove na svijetu. To je njemački Elektrobit s kojim surađujemo već tri godine, a od kraja prošle godine suradnja se intezivirala. Njihova rješenja su u više od 100 milijuna vozila koja imaju više od milijardu ECU-ova (Electronic Control Unit) uređaja. Nude rješenja za povezivanje vozila u sve oblike mobilnih i računalnih mreža, podršku vozaču i napredno korištenje mogućnosti vozila. Na projektima za Elektrobit radi 50-ak inženjera koji imaju usku specijalizaciju u razvoju softverskih rješenja u embedded području. Naš primarni fokus je autonomni razvoj pojedinih softverskih komponenti unutar Classic i Adaptive AUTOSAR-a, kao okvira kojim se implementiraju funkcionalnosti u automobilu. U realnom vremenu upravlja se ECU-ima kojih u modernim autima ima i više od 100, a upravljaju raznim funkcijama – kontrola motora, kočenje, kontrola temperature, klima, zaključavanje vrata, airbag… U svim tim slučajevima treba reakcija u realnom vremenu, u smislu kontole i monitoringa.

Rješenja na kojima mi radimo koriste se za i komunikaciju vozila s okolinom, razvoj sustava za autonomnu vožnju te optimizaciju algoritama za pogon električnih automobila, a radimo i na rješenjima za sigurnost i pouzdanost automobila budućnosti. U automobilskoj industriji događa se najveća revolucija od samog izuma automobila, i mi aktivno sudjelujemo u tome. Mijenja se sama paradigma uporabe automobila. Vozilima više ne upravljamo, već  to ona obavljaju autonomno, puno efikasnije i sigurnije.

Koliko tvrtka doprinosi tome? Koji su ‘konji za utrku’?

Mi radimo na najmodernijim rješenjima i tako ce biti u budućnosti, jer se naš softver koristi u automobilima koji će se proizvesti u sljedeće 2-3 godine. Bez obzira na to govorimo li o autonomnoj vožnji ili vožnji kakvu danas poznajemo, potreba za kvalitetnim softverom će rasti, a GlobalLogic je na svjetskoj razini prepoznat u tom segmentu. Imamo svoj R&D centar koji kreira vrhunske koncepte te moderna demo rješenja koja će danas sutra biti implementirana u automobilima. Ako govorimo o autonomnoj vožnji jedan od naših razvojnih projekata je GLAD, a njime razvijamo napredne upravljačke koncepte od autonomne vožnje do usmjeravanja automobila i upravljanja u statičkom okruženju. Također, radimo na potvrdi koncepta Autodock za autonomnu vožnju, parkiranje i spajanje kamiona. Kako bismo podržali podatke svih senzora i upravljali kamionom, u okviru projekta koristimo platformu razvijenu za robotiku: ROS (Robot OS), dodajemo značajke koje će omogućiti komunikaciju s kartama, preprekama na cesti te prepoznavanje znakova na cesti kako bi se kompletan proces vožnje, parkiranja i spajanja kamiona mogao samostalno obaviti. 

Direktor ste, tj. country manager za Hrvatsku. Kakvi su izazovi i odgovornost?

Izazovi s kojima se susrećemo u Hrvatskoj su slični kao drugdje u Europi, a to je pronalazak dovoljnog broja kvalitetnih inženjera, posebice u maloj zemlji. Projekata imamo dovoljno, no kako se u okviru Product Engineeringa traže specifična znanja teško je osigurati dovoljno ljudi. Na duže staze taj raskorak nastojimo zatvoriti suradnjom s obrazovnim ustanovama i pružanjem podrške vezano uz edukaciju mladih. Kratkoročno, ulažemo u edukaciju novih zaposlenika koji imaju određena tehnološka znanja, no manjak iskustva u radu sa specifičnim industrijama ili okruženjima. Kao dio velike globalne tvrtke radimo iz Hrvatske za cijeli svijet. Naši zaposlenici mogu biti u doticaju s klijentima širom svijeta i raditi na izazovnim projektima bez potrebe da napuste Hrvatsku, što je primamljivo ako imaju obitelj ili vide svoju perspektivu ovdje. Smatramo ovo velikom prednošću za naše ljude, a posebice ako uzmemo u obzir nedavnu analizu Boston Consulting Groupa o mobilnosti radne snage širom svijeta prema kojoj hrvatski digitalni profesionalci najmanje od svih žele iseljavati iz domovine.

Koliko ljudi zapošljava ovdašnji GlobalLogic i kakvi su profili? Hoćete li zapošljavati još?

U Zagrebu ih radi stotinjak, od čega su najveći dio softverski inženjeri. Već sad imamo takve projekte da bismo bez problema mogli udvostručiti broj zaposlenih, no ne možemo rasti brže nego što to determinira radna snaga na tržištu. Orijentirani smo na zapošljavanje iskusnih softverskih inženjera, ali  zapošljavamo i mlade koji se tek žele prvi put uhvatiti u koštac s ovakvim poslom. Tražimo C/C++ razvojne inženjere te stručnjake za testiranje i integraciju programskih rješenja, koji će se pridružiti osnovnom timu stručnjaka za automobilsku industriju, kao i softverske arhitekte. Uz automobilsku radimo i na nekim drugim temama, a neke tek pokrećemo, poput DevOpsa, razvoja cloud rješenja, Machine Learninga te Blockchaina. Otvaramo vrata i onima koji žele preći u neku od naših drugih svjetskih lokacija ili na lokaciju klijenta. S obzirom na to da kompanija u sljedećih pet godina namjerava proporcionalno tri puta povećati broj zaposlenika u zemljama središnje i istočne Europe, smatram da je to velika prilika za Hrvatsku. 

Kakvim ocjenjujete znanje naših, lokalnih stručnjaka? 

Smatram da je znanje naših stručnjaka na visokoj razini. Upravo zbog kvalitete naših softverskih inženjera mi smo dobili niz međunarodnih projekata i vjerujem da bi naši klijenti bili daleko sretniji da imamo puno više takvih stručnjaka. Činjenica je da jedan dio inženjera odlazi u inozemstvo, ali IT branša u Hrvatskoj i dalje kontinuirano raste i sve značajnije doprinosi izvozu. Stoga i stručnjaci imaju priliku raditi na najsuvremenijim projektima i tehnologijama.

A poslovanje u Hrvatskoj? Osjećate li kao predstavnik strane tvrtke kakve promjene u poduzetničkoj klimi?

Pokušavamo se fokusirati na svoje snage i na ono na što imamo utjecaj. Kao poduzetnici, morate biti svjesni prepreka i problema koji postoje svugdje i biti usmjereni na nalaženje rješenja. Mislim da je to to osnova poduzetničkog razmišljanja jer plakati nad svojom sudbinom nije produktivno. Spomenimo da je softverska industrija, industrija s velikom dodatnom vrijednosti i kao takva omogućuje iznadprosječne plaće. Mnoge od zemalja koje nam konkuriraju na svjetskim tržištima su se strateški opredijelile za softversku industriju i omogućile svojim firmama puno manja davanja od nas i time postižu cjenovnu prednost kojoj je teško konkurirati. 

Automobilska industrija u Hrvatskoj, ona ‘teška’ proizvodna, ne postoji, pitanje je i hoće li ikad, no imamo Rimac Automobile kao cjeloviti R&D i rastući proizvodni pogon, te AD Plastik i Multinorm, kao i GlobalLogic, kao neke od kooperanata velikim svjetskim igračima. Na što se trebamo orijentirati? 

Treba cijeniti i njegovati ljude s idejom i poduzetničkim duhom i to treba raditi od malih nogu. Treba i bolje povezivati obrazovni sustav s poduzetnicima čemu sada i svjedočimo. Sve više naših firmi sudjeluje u pripremi specifičnih kolegija i omogućuje studentima kvalitetnu praksu i rad, s jasnim ciljem budućeg zaposlenja tih istih studenata jednom kada završe studij. Više nije moguće naći skoro niti jednog slobodnog studenta starijih godina na tehničkim fakultetima. “Hvatanje” studenata se sada odvija na samome početku studija. Čvrsto sam uvjeren da ćemo dugoročno morati razvijati kvalitetne imigracijske modele da bismo osigurali dugoročnu globalnu konkurentnost. Morat ćemo također ulagati u razvoj soft i projektnih vještina koje omogućuju rad u timovima. To su vještine koje su osnovica uspjeha u kompleksnim sustavima kao što je razvoj softvera. Globalni uspjeh namjeravamo preslikati i u Hrvatsku. Na kraju želim naglasiti da vidim potencijal u daljnjem razvoju našeg ureda u Zagrebu. Prije svega, zbog iskustva naših inženjera, dugogodišnjeg poznavanja tržišta rada kao i naše kontinuirane suradnje sa sveučilištima, što nam daje pristup talentiranim zaposlenicima.