Goruća tema u Zagrebu već je neko vrijeme uspostava učinkovitog sustava gospodarenja otpadom, tim više što je, u skladu s direktivama Europske unije i principu održivog gospodarstva, cilj odvojiti što više otpada, oko 60 posto do 2022. godine. Kakvi su rezultati pripreme uspostave sustava, što se dosad napravilo te kakvi su planovi za dalje, otkrio je u razgovoru za Poslovni dnevnik Jure Leko, direktor zagrebačke Čistoće.

Kako biste ocijenili gospodarenje otpadom u gradu Zagrebu danas u usporedbi s prošlim razdobljima?

U gradu Zagrebu je u posljednjih nekoliko godina uočljiv značajan napredak vezan uz gospodarenje otpadom. Glavni pokazatelj je zasigurno povećanje ukupnih količina korisnog otpada kojeg svake godine skupi podružnica Čistoća na području grada Zagreba. U 2018. godini, primjerice, skupljena količina odvojeno skupljenog otpada bilježi značajniji rast u odnosu na 2017. godinu. Tako su skupljene količine papira i kartona porasle za 62,99 posto, staklene ambalaže za 29,42 posto, plastike za 95,53 posto i tekstila za 720 posto. Razlog tom povećanju je sigurno i značajno ulaganje u edukaciju te nabava potrebne komunalne infrastrukture.

Koliko se u projekt ulagalo tijekom godina i u što konkretno? Jesu li pritom korištena i sredstva EU fondova?

Tijekom 2014. godine u specijalna vozila za odvoz otpada je investirano oko 47 milijuna kuna. Naručeno je 41 specijalno vozilo za odvoz otpada s tim da je do 31.12.2014. isporučeno 31 vozilo, a ostalih 10 vozila isporučeno je u prvom kvartalu 2015. godine. U komunalnu opremu (nabava kontejnera od 1100 litara te spremnika od 2 i 3 m3 za odvojeno odlaganje otpada) je uloženo oko osam milijuna kuna. Za spomenute investicije koje su vezane za uspostavu novog sustava prikupljanja otpada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je sufinancirao nabavku opreme u iznosu od oko 22 milijuna kuna. U 2015. godini realizirano je preostalih 10 vozila naručenih u 2014. godini što ukupno iznosi oko 13 milijuna kuna. Od komunalne opreme 2015. godine investirano je u hidraulične press kontejnere u iznosu od 438 tisuća kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 2015. godini sufinancirao je nabavu opreme u iznosu od 5,5 milijuna kuna. U 2016. godini za potrebe novog sustava prikupljanja otpada investirano je 1,78 milijuna kuna u pet komada mobilnih reciklažnih dvorišta. Tijekom 2017. i 2018. godine Podružnica Čistoća je realizirala oko 90 milijuna kuna za investicije koje su vezane uz provedbu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Od tog iznosa u reciklažna dvorišta je investirano: oko 6 milijuna kuna, za spremnike za odvojeno prikupljanje otpada je investirano: 21 milijuna kuna, za kontejnere za prikupljanje miješanog komunalnog otpada je investirano: 4 milijuna kuna, te je za 85 komada vozila ukupno uloženo 59 milijuna kuna. Podružnica Čistoća je od 2008. do sad sudjelovala te još uvijek sudjeluje u nekoliko EU projekata vezanih uz gospodarenje otpadom. Projekti su do sad bili uglavnom financirani iz tzv. Programa Unije. Prošle godine javili smo se na poziv Fonda za nabavu spremnika za korisni otpad u sklopu kojeg bi trebali tijekom 2019. dobiti preko 60.000 različitih spremnika za korisni otpad ukupne vrijednosti oko 70 milijuna kuna.

Kakve su procjene za ovu godinu, hoće li biti dodatnih ulaganja? Što je sa spremnicima i vrećicama?

Tijekom 2019. godine planiramo da će se ukupno realizirati 118 milijuna kuna za investicije vezane uz provedbu Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Od tog iznosa na investiciju u reciklažna dvorišta se odnosi: 4 milijuna kuna, na spremnike za odvojeno skupljanje otpada planira se investirati oko 40 milijuna kuna, za informatičko-tehnički sustav gospodarenja komunalnim otpadom ukupno 30 milijuna kuna, te je za teretna vozila i vozila za skupljanje otpada planirana realizacija od ukupno 44 milijuna kuna. Svim korisnicima smo podijelili spremnike za odvojeno skupljanje papira. Korisnici koji žive u pojedinačnim domaćinstvima zaprimili su na kućnu adresu paket vrećica za plastiku za polugodišnje razdoblje, a u tijeku je podjela paketa vrećica za plastiku i biootpad korisnicima koji žive u višestambenim zgradama. Također, u tijeku je podjela spremnika za biootpad svim korisnicima. U sljedećih nekoliko mjeseci će se podjela u potpunosti realizirati i svi korisnici naših usluga moći će koristiti usluge odvajanja papira i biootpada na kućnom pragu.

S kakvim ste se izazovima susreli, očekujete li da će projekt uspjeti i da će se građani priviknuti i pridržavati obveza i pravila?

Zagrebački holding i podružnica Čistoća su na putu da zadovolje sve EU direktive i nacionalne smjernice vezane uz gospodarenje otpadom. Veliki izazov je trenutačno uvođenje skupljanja komunalnog otpada od vrata do vrata u kojem je skupljanje otpada potpuno personalizirano. Ovaj način skupljanja, pored same infrastrukture, zahtijeva i dosta resursa vezanih uz samu organizaciju.

Hoće li i koliko ovaj projekt utjecati na povećanje troškova prikupljanja?

Odvojeno skupljanje otpada je sustav koji u Gradu Zagrebu već nekoliko godina kontinuirano raste. U zadnje četiri godine prosječna godišnja stopa porasta troškova odvojenog prikupljanja otpada je 41 posto. U 2018. godini troškovi odvojenog skupljanja otpada činili su 13,4 posto od ukupnih troškova djelatnosti odvoza otpada, a iznosili su nešto manje od 50 milijuna kuna. S obzirom na to da je tijekom 2019. godine započeta uspostava odvojenog skupljanja biorazgradivog otpada te otpadne plastične i metalne ambalaže izravno od korisnika prema sustavu “od vrata do vrata”, očekuje se daljnji porast troškova odvojenog skupljanja otpada. S obzirom na to da je trenutačno u tijeku javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, čija bi izmjena mogla utjecati na sustav naplate javne usluge, radi se još uvijek o radnim verzijama cjenika.

Nedavno su predstavljeni novi koševi za otpad. Kakvi su novi modeli i kako zasad funkcioniraju, imate li već neke rezultate ili povratne reakcije? Kakav je plan s košaricama do kraja godine?

Grad Zagreb je pokrenuo projekt zamjene postojećih košarica za sitne otpatke čija je vrijednost 35 milijuna kuna. Putem okvirnog sporazuma osigurano je ukupno 15,5 tisuća novih košarica, od čega je 14 tisuća samostojećih za sitne otpatke, 500 zidnih košarica te tisuću košarica za zbrinjavanje životinjskih fekalija. Plan Podružnice Čistoća u ovoj godini je postaviti više od 1800 samostojećih košarica za sitne otpatke na području gradskih četvrti Donji grad, Gornji grad – Medveščak i Trnje, a unutar četiri godine zamijeniti sve košarice u gradu Zagrebu. Zadovoljni smo košaricama, budući da su većeg volumena i primjećujemo kako nema viška otpada oko njih, što potvrđuje njihovu funkcionalnost.