Nakon dobiti od 100 milijuna eura 2015. godine, pa 70 milijuna 2016, te 52 milijuna eura 2017. godine, Elektroprivreda Srbije (EPS), najvrijednija srpska kompanija, lani je prema objavljenim financijskim izveštajima zabilježila gubitak od čak 11 milijuna eura.

U godišnjem izveštaju o poslovanju tog javnog poduzeća, kojeg prenosi Danas, navodi se da je EPS 2018. godinu “zbog otežanih uvjeta poslovanja, posebno u zimskom razdoblju, završio s negativnim financijskim rezultatom od 1,3 milijarde dinara. Menadžment kompanije planirao je dobit od 1,1 milijarde dinara”.

Pada proizvodnja struje

U izvještaju se navodi da je lošiji rezultat posljedica smanjene proizvodnje električne energije i to termoelektrana čija je proizvodnja bila za 13 posto manja od planirane i veće kupovine električne energije koja je bila za 12 posto veća od plana.

Fiskalni savjet Srbije ocijenio je da nacrt Fiskalne strategije vlade Srbije za 2020. godinu, s projekcijom za 2021. i 2022. godinu, ne predviđa povećanje ulaganja u javna poduzeća koja su pod kontrolom države, prije svega u Elektroprivredu Srbije (EPS), gdje pada proizvodnja i zbog čega se smanjuje gospodarski rast zemlje, prenosi agencija Beta.

“Zbog višegodišnjeg nedovoljnog ulaganja pala je proizvodnja električne energije u termoelektranama EPS-a, pa je nužno da ta kompanija znatno poveća ulaganja u proizvodne kapacitete i zaštitu okoliša”, naveo je Fiskalni savjet. Elektroprivreda bi, kako je navedeno, trebalo u sljedećih šest godina proizvesti dodatnih 5000 gigavatsati električne energije ili 15 posto sadašnje proizvodnje. Investicije su, prema riječima Pavla Petrovića, predsjednika Fiskalnog savjeta, nužne zbog zamjene zastarjelih postrojenja, predviđenih za gašenje do kraja 2023. godine.

On je ocijenio da bi EPS do kraja 2025. godine morao uložiti najmanje tri milijade eura u izgradnju novih i obnovu postojećih elektrana te u smanjenje gubitaka u prijenosu energije. Godišnja ulaganja trebalo bi biti 600 milijuna eura, a trenutno su oko 380 milijuna.

“EPS mora uložiti najmanje 800 milijuna eura u zaštitu okoliša jer je najveći onečišćavač u Srbiji i među najvećima u Europi”, navodi Fiskalni savjet. U Savjetu ističu da su potrebne unutrašnje reforme, prije svega smanjenje broja zaposlenih kao i prosječnih plaća. Prema godišnjem izveštaju, EPS grupa je lani zapošljavala 29.060 ljudi, a prosječna neto plaća iznosila je 89.639 dinara (oko 5620 kuna), što je rast od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

'Skuplja struja, pa prodaja'

Saša Đogović iz Instituta za istraživanje tržište, kaže za Danas da su EPS i Srbijagas primjeri kako ne treba poslovati. “To su partitokratske kompanije u kojima je bitno smjestiti stranačke kadrove”, tvrdi Đogović. Navedeni rezultati poslovanja EPS-a poslužili su oporbenim političarima u Srbiji da pokrenu priču o prodaji kompanije.

Dragan Đilas, predsjednik SSP-a, kaže da će nakon poskupljenja struje uslijediti kampanja da EPS treba prodati jer je gubitaš. Međutim, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odgovara da neće prodati kompaniju, već da vlast misli “kupovati elektroprivrede u okruženju”, kao što je EPS već kupio 11 posto EPCG-a.