Ritam spajanjima i preuzimanjima kompanija u svijetu u drugom tromjesečju davale su velike transakcije s obzirom da velike američke kompanije unatoč trgovinskim napetostima pokušavaju transformirati poslovanje.
Preliminarni podaci Refinitiva pokazuju da je u drugom tromjesečju vrijednost globalnih spajanja dosegla 842 milijarde dolara što je 13 posto manje u odnosu na prethodni kvartal, a čak 27 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Kako navodi Reuters, geopolitičke tenzije, prvenstveno trgovinski spor između SAD-a i Kine te potencijalni vojni sukob Amerike i Irana, odrazili su se na raspoloženje kompanija za okrupnjavanje.
To pokazuje i podatak da preko 400 dana nije objavljeno prekogranično spajanje vrednije od 20 milijardi dolara, ističe analitičar Citigroupa Cary Kochman. Međutim, rezultat za drugo tromjesečje bio bi značajno lošiji, štoviše bio bi najslabiji od financijske krize 2008. godine, da nije bilo značajnog doprinosa velikih transakcija američkih kompanija. Naime, američka spajanja i preuzimanja dosegla su vrijednost od 466 milijardi dolara što je tek tri posto manje nego godinu ranije.
S druge strane, vrijednost spajanja u Europi potonula je 54 posto na 152 milijarde dolara dok je u Aziji zabilježeno 49 posto niža vrijednost spajanja od 132 milijarde dolara.
"Glavnina transformirajućih transakcija vrednijih od 10 milijardi dolara odigrala se u SAD-u. To znači da Europa zaostaje i dok američke kompanije udvostručuju veličinu, njihovi europski konkurenti riskiraju gubitak kompetetivne prednosti", tumači Hernan Cristerna, direktor globalnih spajanja i preuzimanja u banci JP Morgan Chase. Tu tezu potvrđuje pogled na najveća pojedinačna spajanja.
Na vrhu je 121 milijardu dolara vrijedno spajanje zrakoplovnog poslovanja United Technologiesa i vojnog dobavljača Raytheona, slijedi 63 milijarde dolara vrijedna AbbVieva kupnja Allergana te 38 milijardi dolara vrijedan sporazum Occidental Petroleuma o kupnji Anadarko Petroleuma. Potencijalna velika europska spajanja, poput povezivanja Fiat Chryslera i Renaulta te Deutsche Bank i Commerzbank propala su uslijed otpora politike ili nesklonosti regulatora.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu