Gotovo nevjerojatna koincidencija popratit će prvo čitanje prijedloga izmjena Ovršnog zakona triju zastupničkih klubova, koje bi trebale olakšati položaj blokiranih, danas u Saboru.

Naime, o jednoj od predloženih promjena jučer je odlučio Sud Europske unije stavom da je obvezan prekid ovrhe nad nekretninom pod hipotekom, ako je u tijeku sudsko utvrđivanje nepoštenosti ugovornih odredbi. Poručio je da nacionalni sud mora na zahtjev potrošača ili po službenoj dužnosti prekinuti ovrhu nekretnine sve dok ne završi sudski proces.

O odluci je izvijestila Udruga Franak jer je posrijedi bila tužba slovenskog dužnika u CHF protiv Addiko banka, a prethodno pitanje o usklađenosti s pravom EU postavio je Viši sud u Mariboru.

Sud EU svoj stav zasniva na tezi da se u postupku može utvrditi da je baš zbog nepoštenih ugovornih odredbi došlo do kašnjenja u plaćanju, za što je odgovorna banka, a ne potrošač, a u tom slučaju ovrha ne bi bila osnovana ni zakonita.

Osim prijedloga zabrane ovrhe nekretnine pod hipotekom, ako se provodi za kredit s promjenjivom kamatnom stopom koja je ugovorena na nepošten način, danas će se u Saboru raspravljati o još četiri prijedloga bivšeg kluba Snage i Živog zida te klubova Mosta i HSS-a: traži se i podizanje iznosa za zabranu ovrhe nekretnine sa sadašnjeg limita duga glavnice od 20.000 kn na 50.000 kn te zabrana ovrhe jedine nekretnine ako nema založnog prava, osim u iznimnim slučajevima, kao što je naplata alimentacije.

Također, predlaže se da ovrhovoditelj s godišnjim prihodom većim od tri milijuna kuna sam plaća svog odvjetnika i da se zabrani ovrha cijelog primanja.

Naime, bez obzira na to što je prethodnim izmjenama Ovršnog zakona neovršivi dio primanja podignut na dvije trećine, zaštita se ne odnosi na dužnike koji su prije lipnja 2008. potpisali izjavu da im se može ovršiti – cijela plaća.

Koliko je hrvatskoj Vladi ovo bitna tematika svjedoči i činjenica da prijedlozi datiraju još od 23. ožujka 2018. Još više zabrinjava činjenica da je prijedlog novog Ovršnog zakona, koliko god bio katastrofalan i nijedna ga strana, od dužnika do vjerovnika, ne podržava, ispario iz javnog prostora: iz Ministarstva pravosuđa ne odgovaraju na opetovane upite kane li zakon doraditi ili poslati na Vladu i kada.

Ako budu slijedili dosadašnji modus operandi, mogli bi to učiniti usred ljeta, kao i lani, kad su donijeli “spasonosne mjere za blokirane”, sa snagom kamena iz Davidove praćke za Golijata. A to pogađa cilj samo – u mitovima.