Procjene tekućih i budućih opasnosti od pranja novca u RH uključuju i ubacivanje visokih gotovinskih iznosa stečenih na nezakoniti način u legalne financijske tokove. Dio je to analitike Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novaca u čije ime je Financijska agencija započela operativno vođenje Registra stvarnih vlasnika (RSV).

Ministarstvo financija preko svoje web stranice poziva pravne subjekte i upravitelje trustova da se detaljno upoznaju s obvezama propisanima Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT) i Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika vezano za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u RSV. U Narodnim novinama br. 53/2019, krajem svibnja objavljen je pravilnik koji propisuje sadržaj i strukturu podataka, način vođenja i upisa, provjeru upisanih podataka te ono najvažnije – rok za prijavu. Za nešto manje od 200.000 obveznika počeo je teći 3. lipnja te su obvezni upisati podatke o stvarnom vlasniku najkasnije do 31. prosinca. Prema Fini, u prva dva tjedna 446 obveznika prijavilo je podatke o stvarnim vlasnicima.

Kako navode iz Ureda za sprječavanje pranja novca, tijekom trajanja roka za upis podataka u RSV, podaci iz Registra su dostupni pravnom subjektu koji ih je upisao te je podatke moguće koristiti pri uspostavljanju poslovnih odnosa s obveznicima provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, primjerice to su i banke.

Ističu i da je sukladno 4. i 5. Direktivi EU o sprječavanju korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma, rok za države članice u pogledu uspostavljanja registara stvarnih vlasnika i otvaranja tih registara javnosti – 10. siječnja 2020.

“Registar stvarnih vlasnika povezat će se s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme do 10. ožujka 2021. Sukladno odredbama ZSPNFT-a, podaci u RSV-u za konkretne pravne subjekte bit će dostupni javnosti od 1. siječnja 2020. Način javnog pristupa Registru bit će propisan najkasnije do kraja ove godine, izmjenama i dopunama Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika”, najavljuju iz Ministarstva financija.No, trenutačno je još jedno pitanje otvoreno. Odvjetnica Ana Mlačić iz odvjetničkog društva Ećimović & Kaleb ističe da je sporno što s tajnim društvima u kontekstu ZTD-a, u kojima imamo i javne i tajne članove.

“Tajno društvo gubi smisao ako će se i podaci za tajne članove morati publicirati u Registru. To je trebalo zakonski regulirati, tako da je posrijedi značajan propust. Za dio društava za koje vidimo podatke u sudskom registru moguće je da su tajna društva čiji tajni članovi ne žele biti vidljivi”, kaže Mlačić dodajući da Registar omogućava veću transparentnost za sve sudionike na poslovnoj sceni koji će se moći bolje upoznati s kim posluju.

Uz povećanje transparentnosti podataka o stvarnom vlasništvu, očekuje se smanjenje mogućnosti zloupotrebe pravnih subjekata za prikrivanje identiteta stvarnih vlasnika kao eventualnih počinitelja kaznenih djela te raspolaganje točnim informacijama o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata osnovanih u RH. Ako se propusti točne i ažurirane podatke o svom stvarnom vlasniku ili više njih upisati u Registar na način i u rokovima propisanima Pravilnikom, novčana kazna iznosi od 5000 do 350.000, a za člana uprave ili drugu odgovornu fizičku osobu u pravnoj osobi od 5000 do 35.000 kuna. Osoba ovlaštena za upis podataka u Registar može bez naknade upisati podatke korištenjem web aplikacije Fine uz poslovni certifikat ili u poslovnicama Fine na za to predviđenim obrascima, podsjećaju iz Fine. Dodaju i da će uvid u podatke iz Registra, obligatornim i fakultativnim korisnicima, državnim tijelima i institucijama te javnosti, kao i preuzimanje inicijalne baze i promjena iz Registra kreditnim institucijama, biti omogućeno početkom 2020., prema uvjetima Ministarstva financija i temeljem cjenika koji će donijeti. RSV bi trebao pojednostavniti i ubrzati postupak u ispunjavanju zakonskih obveza revizora i računovođa, kao obveznicima prema ZSPNFT. Dužni su prilikom svakog sklapanja ugovora ili poduzimanja posla s klijentom (ne samo novim) utvrditi stvarnu vlasničku strukturu klijenta, pa bi Registar trebao pojednostavniti i ubrzati takav postupak u ispunjavanje zakonskih obveza.

Prema mišljenju Milana Špičeka iz Kopun Revizije, riješit će i neke nedoumice u pogledu načina prikupljanja i čuvanja podataka, vezano za dvojbe je li dovoljan samo uvid u registar, ispis iz registra ili original priložen u spis klijenta.

“Dosad smo prilikom svakog sklapanja ugovora te stupanja u poslovni odnos morali tražiti od stranog klijenta izvadak iz sudskog registra kojim bismo utvrđivali stvarnu vlasničku strukturu, pri čemu se sadržaj takvih podataka razlikuje od države do države te ne sadrži sve podatke koje zakon traži ili se pristup registru plaća, ili se registri vode samo na domicilnom jeziku pa je potrebno angažirati i prevoditelja što bi dodatno stvaralo troškove. Uvođenjem RSV-a, ispunjavanje obveze o utvrđivanju stvarnog vlasnika trebalo bi pojednostavniti i ubrzati takav postupak budući da će biti dovoljno izvršiti uvid u Registar i preuzeti izvadak”, kaže Špiček dodajući i da će podaci u registru biti vjerodostojni i presumirat će se da su točni, odnosno za njih će odgovarati klijent. Za ovu središnju e-bazu podataka o stvarnim vlasnicima i udruga te zaklada, fondacija, ustanova kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave nisu jedini osnivač te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranog prava ako su obveznici OIB-a, Fina je odgovorna za vjerodostojnost evidentiranja unesenih i preuzetih podataka i za identifikaciju pravnog subjekta za identifikaciju osobe ovlaštene za upis podataka u Registar. Na zahtjev Ureda za sprečavanje pranja novca dužna je osigurati da se statistički podaci mogu dobiti pretraživanjem po raznim obilježjima u određenom izvještajnom razdoblju i postavljanjem upita kroz aplikaciju te da se rezultati pretraživanja mogu prikazati u tablicama koje se mogu prenijeti u Excel. U ingerenciji Fine je i trajno čuvanje dostavljenih podataka, a ako su nepotpuni i nepravodobno upisani, izdaje prekršajni nalog pravnom subjektu. Porezna uprava provodi (ne)izravni nadzor, a primjenjuju se propisi koji uređuju zaštitu osobnih podataka te propisi koji uređuju zaštitu tajnosti podataka i informacijsku sigurnost.