Vrijednost građevinskih investicija u Hrvatskoj na razini je 20-ak milijardi kuna godišnje, a čak 85 tog iznosa dolazi nam kroz bespovratna sredstva Europske unije, rečeno je na panelu “Sustav javne nabave i EU fondovi”, koji se održao u sklopu konferencije “Budućnost građevinskog sektora” u organizaciji Poslovnog dnevnika u Zagrebu.

Na raspolaganju 10 mlrd. eura

Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata (HKA) i Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU) raspravljali su na panelu o mogućnostima korištenja EU novca, izazovima koji stoje pred hrvatskim građevinarima, ali i investitorima te državnim tijelima koji sudjeluju u projektima. Petric je istaknuo da je Hrvatskoj u ovoj financijskoj perspektivi na raspolaganju oko 10 milijardi eura iz Europskih fondova, a da je sličan iznos realno za očekivati na narednoj, ali i perspektivi nakon nje.

“Činjenica je da smo se na početku korištenja EU fondova suočavali s ‘dječjim bolestima’, što je bio slučaj i sa svim ostalim novim članicama Unije u prvim godinama njihova članstva, pa čak i tijekom čitave njihove prve financijske perspektive. Činjenica je da smo samo mi, SAFU, kao centralno tijelo za EU fondove u Hrvatskoj narasli u dvije godine sa 130 na 320 ljudi koji vode 450 projekta te da je bilo i još ima problema s okupiranošću. No, to rješavamo i uvjeren sam da ćemo već od ove godine po korištenju i upravljanju EU sredstvima biti na razini onih zemalja s kojima se često uspoređujemo – Slovenijom, Mađarskom, Češkom i Poljskom”, kazao je Petric. Dodao je da još postoji problema u strukturama državnih tijela i agencija koje su zadužene za EU fondove jer se radi o mladim ljudima bez puno iskustva trećina zaposlenih na tim poslovima u Hrvatskoj ima manje od tri godine iskustva, ali isto tako da i naručitelji, posebice oni javni, te izvođači još trebaju usvojiti modele upravljanja i poslovanja koje propisuje sve stroža EU regulativa. Naime, zbog nepoštovanja striktne EU regulative, a Hrvatska je uskladila svoje zakonodavstvo u tom segmentnu tek 2017., dolazi do korekcija, odnosno do smanjenja udjela novca s kojim u konkretnom projektu sudjeluje EU. Trenutno, kaže Petric, u Hrvatskoj je to na razini od pet posto, no da su brojke iskusnijih zemalja na razini od 10-ak posto, koliko ima Poljska. “Radi se o ozbiljnom problemu. Ako imate javni natječaj vrijedan 500 milijuna kuna, a u EU u njemu sudjeluju s 300 milijuna i napravite neku objektivnu ili subjektivnu ‘grešku u koracima’ i EU vam ‘udari’ korekciju od 25 posto, vi ste u ozbiljnim problemima jer morate osigurati desetke milijuna kuna ili eura na drugom mjestu za svoj projekt, koji je veću u tijeku ili i završen”, ističe Petric.

‘Uvesti pretkvalifikacije’

Željka Jurković iz HKA je upozorila da ni SAFU, a ni druga tijela koja uređuju materiju EU fondova, nemaju dovoljno građevinskih stručnjaka koji poznaju materiju, iako većina EU novca, bez obzira o kojem projektu se radilo, odlazi na građevinske investicije.

Milka Kosanović iz HUP-a je istaknula da je da mnoge europske zemlje, prije svega Njemačka i Češka, imaju sustav pretkvalifikacija, odnosno da postoje registri tvrtki koje se mogu javiti na konkretni građevinski projekt jer zadovoljavaju minimalne uvjete.

“U Hrvatskoj to nije slučaj te se često ide s damping cijenama zbog nepoštivanja kvalitete, kolektivnog ugovora ili u konačnici sive ekonomije. Pozivam državna tijela da uvedu neki vid pretkvalifikacija, te da se postroži kontrola poduzetnika da se vidi poštuju li kolektivni ugovor i sva pravila struke”, rekla je Kosanović.