Na svjetskim su tržištima cijene nafte pala i prošloga tjedna, četvrtoga zaredom, jer se ulagači plaše da će trgovinski sukobi izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2 posto, na 62,00 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 52,50 dolara.

Tržište je pod pritiskom jer niz podataka pokazuje da se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava zbog trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine.

Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je ovih dana kako ima osjećaj da bi se dogovor mogao postići, no ponovno je zaprijetio povećanjem carina na kineski uvoz ako ne bude napretka u razgovoru s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom na skupu G20 krajem lipnja.

Kineski mediji, pak, pišu kako će Peking oštro uzvratiti ako SAD nastavi podizati tenzije i da se ne žuri obnoviti trgovinske pregovore.

Zbog tog sukoba pogoršani su izgledi za svjetsku trgovinu, pa je Međunarodna agencija za energiju (IEA) smanjila procjenu rasta potražnje za naftom u 2019. za 100.000 barela dnevno, na 1,2 milijuna barela.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) također je smanjila svoju prognozu potražnje u 2019., čak i ispod IEA-ove, na 1,14 milijuna barela dnevno.

No, pad cijena nafte zaustavljen je polovicom tjedna nakon napada na dva naftna tankera u Omanskom zaljevu, što je izazvalo bojazan od narušavanja dobavnih pravaca.

To je bio drugi put u mjesec dana da su tankeri bili napadnuti u najvažnijem svjetskom području za naftne isporuke i izazvao je nove napetosti između Sjedinjenih Država i Irana.

Washington je za napade optužio Iran, dok je Teheran to demantirao.

Napetosti na Bliskom istoku su eskalirale nakon što je američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma zapadnih zemalja s Iranom iz 2015. i ponovno uveo sankcije, posebice usmjerene na njegov izvoz nafte.

Podršku cijenama pružaju i očekivanja da će OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom i nakon lipnja ostati pri dogovoru o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno.

Ponudu nafte ograničavaju i američke sankcije na izvoz iz Irana i Venezuele.

S druge strane, proizvodnja se u SAD-u i dalje kreće oko najviših razina u povijesti, oko 12,3 milijuna barela dnevno. Procjenjuje se da bi u četvrtom tromjesečju mogla dosegnuti i 13 milijuna barela dnevno, čime bi SAD dodatno učvrstio poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu, ispred Saudijske Arabije i Rusije.

Na taj način SAD potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.

No, posljednjih mjeseci i američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za jedno postrojenje, na njih 788, najnižu razinu od veljače prošle godine.

U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 863 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.