U tehnološkom smislu odgaja se generacija koje se bojimo, koju ne razumijemo i koju ne možemo predvidjeti. To nisu samo naša djeca, već je to i naša buduća ciljana javnost.

Kada ste dobili svoj prvi mobitel?
Možda na prvu ovo nije nikakvo originalno niti revolucionarno pitanje, ali upravo ovo pitanje može postati jako značajno u određivanju i definiraju novih generacija, tehnoloških navika kao i novih potrošačkih ponašanja i očekivanja. Jesmo li uistinu svjesni koliko tehnologija utječe na naše živote? Kako bismo odgovorili na ovo pitanje razmislite samo koja je prva stvar koju napravite ujutro kada se probudite: je li to kava ili je to uzimanje vašega pametnog telefona?

Ponašanja korisnika drastično su se promijenila proteklih godina upravo jednim dijelom zahvaljujući tehnologiji, novim medijima, lakoći navigacije na pametnim telefonima.  Informacije se dijele osobnije, brže i osobnije nego ikada dosad. Reuters Institute već sedam godina objavljuje godišnje digitalno izvješće koje ispituje navike više od 74.000 ljudi u više od 37 zemalja diljem svijeta. Proteklih godina rezultati njihova istraživanja ukazuju na sve veći utjecaj i sve intenzivnije korištenje društvenih medija kao platformi za informiranje. 

Uz rastuće podatke o korištenju društvenih medija kao platformi za informiranje, podaci za 2018. godinu ukazuju na vidljiv rast u korištenju mobilnih i chatting aplikacija za informiranje. Ovi podaci pokazuju kako korisnici zahtijevaju sve osobniji, interaktivniji i brži pristup informiranju te da su velike promjene u medijskim navikama vidljive iz godine u godinu. Zbog brzine kojom mijenja medijski ekosustav i specifičnosti tih promjena, važno je ključne trendove i koncepte prepoznati, pratiti i koristiti u komunikaciji i pristupu prema korisnicima. 

Tko je s druge strane platforme?
No, tko se nalazi s druge strane ovih brzih i interaktivnih platformi? S kim komuniciramo?  Kako su se tehnološke promjene kojima smo svjedoci i novi komunikacijski obrasci dogodili brzo i kako zahtijevaju nove pristupe, vještine i platforme, logično je da je očit i kontrast u tehnološkom korištenju i ponašanjima s različitim populacijama.  Kada govorimo o generacijama, danas se u stručnoj literaturi provlači pregršt novih naziva i definicija generacija koje se oblikuju, koje se stvaraju pa sada i ovih novih – koje se još nisu niti rodile, ali koje pokušavamo predvidjeti.

U tom kontekstu čitamo o pojmovima X, Y, Z, alien, iphone – generacije.  No, jedan od najistaknutijih sigurno je pojam 'millennial'. Ovaj pojam je važan utoliko što predstavlja mladu generaciju koja počinje dominirati tržištem rada i za koju predviđaju da će biti najobrazovanija, ali i potrošački najmoćnija generacija dosad. Ovaj pojam postao je definirajući za novu, mladu i tehnološki obrazovanu generaciju koja utječe na stvaranje novih trendova, novih komunikacijskih obrazaca kao i novih potrošačkih ponašanja.

S konstantnom dostupnošću, konstantnim informiranjem i konstantnom online prisutnošću poslujemo s generacijom koja je osvještena, koja je informirana i koja je krenula zarađivati novac. Tako su predviđanja da će do 2020. godine upravo 'millennialsi' činiti 35% svjetske radne snage, tako da će njihova očekivanja i ponašanja biti ključna u stvaranju novih poslovnih prilika i modela.  No, kako bismo bolje shvatili ove nove potrošače prema kojima krećemo djelovati, važno ih je razumjeti.

Tehnologija nije jedina razlikovna instanca koja čini generacijski jaz, već je to samo jedan segment prema kojem možemo utvrđivati generacijske promjene kojima svjedočimo. Promjene i jaz među proteklim, sadašnjim i budućim generacijama prvenstveno su društvene i kulturološke, a tehnološke karakteristike su samo očiti prikazi brzine promjena u kojima se generacije stvaraju kao i jazova koje ih odvajaju. 

Na djeci budućnost ostaje
Generacije koje dolaze, i koje predstavljaju rastuću radnu snagu, možemo zvati svakakvima, ali ne konvencionalnima. Na generacijama koje ne znaju život bez pametnih telefona, društvenih medija i interneta. Na generacijama koje više komuniciraju preko pametnih telefona, nego što to rade interpersonalno. Na generacijama čije obrazovanje i socijalizacija su tehnološki potpomognuti. Na generacijama koje ne shvaćaju ulogu mobitela kao prijenosnog telefona, već kao medija.

U tehnološkom smislu odgaja se generacija koje se bojimo, koju ne razumijemo i koju ne možemo predvidjeti. To nisu samo naša djeca, već je to i naša buduća ciljana javnost, zato je izrazito važno u poslovanju pratiti njihov razvoj i njihove navike. Moderne kompanije danas svoje poslovanje prilagođavaju upravo ovakvim mladim korisnicima.

Poslovno okruženje treba se konstantno prilagođavati novim trendovima, potrebama tržišta, novih tehnologijama i novim stručnjacima. Ključ uspjeha leži u konstantnoj prilagodbi novim zahtjevima tržišta i korisnicima te pronalaženju kreativnih načina za isticanjem: kako za poslovanje tvrtki i brendova, tako i u razvijanju vlastitih poslovnih ideja.