Svake godine raste udio turizma u BDP-u, a u 2018. Hrvatsku je posjetilo rekordnih 19,4 milijuna turista. Turistička ponuda hrvatske važan je segment međunarodnog marketinga, a razlog zašto nas biraju je upravo autentičnost naših destinacija i ljetovališta.  Pod krinkom razvoja neki gradovi se boje zadržavanja prepoznatljivosti, a jedna od njih je i Makarska u kojoj je urbanizam uzeo maha. Kako se stječe dojam da zgrade niču iza svakog ugla, dovodi se u pitanje mediteranska prepoznatljivost.

”U ovom slučaju, kao i u mnogim drugim, suočavamo se s više stupnjeva nadležnosti, od lokalne, preko županijske do državne. Upravo to generira urbanistički nered i otežava upravljanje procesima gradnje na terenu. Postoje i neke preporuke i mjere koje grad može učiniti, a koje bi mogle popraviti betonsko sivilo kojem sada svjedočimo na svakom koraku. Riječ je o uvjetovanosti – koliko svake građevinske parcele treba biti pod zelenim površinama. Kada bi se svaki investitor držao pravila o tome koliko zelenog raslinja treba biti na građevinskoj parceli – vizure Makarske bi bile sasvim drugačije.

Također, izmjenama i dopunama prostornog plana treba se smanjiti katnost, smanjiti koeficijent izgrađenost parcela, odrediti zone naselja sa stambenim zgradama i zone privatnih kuća. Uz to, najvažnije je da se ne smiju izdavati građevinske dozvole ako se prije toga nije riješila kompletna infrastruktura: od kanalizacije, vode, struje, prilaznih cesta, nogostupa, parkirališnih mjesta, pa ako hoćete i biciklističkih staza, s obzirom na turizam, ali i zaštitu okoliša. Za sve ovo jedan je od važnih uvjeta i iskorijeniti korupciju u ovom sektoru koja, između ostalog, dopušta ovakav urbanocid duž cijelog Jadrana”, ističe Hloverka Novak Srzić, direktorica TZ Grada Makarske i nezavisna gradska vijećnica.

Kada biste danas htjeli poslati autentičnu razglednicu, možda biste u nekom dijelu fotografije imali i građevinsku dizalicu, a tome je tako jer se gradi svugdje-u svakom predjelu i okolici.  Primjerice na Velikom Brdu više je od 300 stanova, a nakon turističke sezone očekuj se još 300 novih. “Danas težimo povećanju kvalitetnih hotelskih sadržaja, ali ne pravimo iskorak s hotelima od 4 ili 5 zvjezdica, već zgradama. Događa se da se stambene zgrade počinju iznajmljivati i zato imamo urbanistički boom”, rekao je gradonačelnik Makarske Jure Brkan.

Još nije prekasno
Urbanistička slika Makarske i šire okolice je danas kaotična arhitektonska slika. Iako ima i dobrih primjera i rješenja poput nekih kuća i hotela koji su se dobro uklopili u prostor, ne vidi se ideja sređenog urbanističkog prostora.  ”Veliko Brdo je priča za sebe, tamo je nesuvisla i sramotna infrastruktura, općenito vrlo loša slika, a čitam u medijima da se to navodno već događa i u Žlibu, zaseoku iznad Velikog Brda koji je biser stare arhitekture”, rekao je jedan od najpoznatijih arhitekata 20. stoljeća Ante Rožić.  Iako se čini da smo djelomično zakasnili, i dalje je potreban zakonski okvir koji bi bio usklađen s prostornim planovima, a lokalne vlasti bi se trebale voditi jedinstvenom državnom legislativom.  Dobro i suvislo složeni urbanistički plan, dodaje Rožić, mora biti temelj i za razvoj održivog turizma, naročito zone za hotele, jer hoteli nose turizam neke zemlje, a ne privatni smještaj. U ovom slučaju mišljenja arhitekata su važna, a s Rožićem se složio i njegov imenjak Ante Vrban.

Država treba definirati okvir
“Nisam bio 15 godina u Makarskoj pa sam napravio automobilom krug po gradu da bih vidio što se u međuvremenu događalo. Ima lijepih primjera, ali i onih koji nisu dobri. Razumijem investitore, i ja za njih radim, koji žele da im se investicije isplate. Nije važno da se gradi velika zgrada, zaraditi se može i na lijepim, manjim, kvalitetnim objektima koji se lijepo uklapaju u okoliš”, rekao je Vrban.

“Investitor neće ulupati ozbiljne novce ako nema podlogu. Na državi je da definira okvir jer je ključno pitanje omjer hotela i apartmana. U Grčkoj je taj omjer 62% u korist hotela, u Austriji 60%, u Španjolskoj 54%, a u Hrvatskoj je 16% hotelskog smještaja, a 84% su privatni apartmani i kampovi.  Zato postižemo manje cijene jer taj omjer utječe na kvalitetu destinacije, a time i kvalitetu gostiju. Nije odgovornost onih koji su investirali u privatni smještaj, problem je okvir koji nas je dovode doveo. Mi kapitaliziramo 68% cijene naših konkurenata. Razlog je struktura smještaja koja utječe na strukturu destinacije. Situacija nije idealna. Odlično je da smo otvorili ovu temu, ovo nije sukob privatnika i hotelijera. Kada imate velik broj gostiju na malom prostoru teško je održati infrastrukturu i okoliš”, istaknuo je direktor hotela Bikovo i Miramare Drago Nosić. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar potvrdio kako je urbanizacija sve veća, a infrastrukturni kapaciteti nisu dovoljno kvalitetni.

Digitalizacija
“Kako zaštiti ove ljepote koje Makarska ima? Možda je već 12 i 5, ali doći će i 12 i 20, hajdemo mi utvrditi kamo Makarska ide”, rekao je Štromar čije je ministarstvo izgradilo 8200 POS-ovih stanova, subvencionira stambene kredite, zahvaljujući čemu je 13.500 mladih obitelji riješilo stambeno pitanje, a u prošloj su godini za energetsku obnovu povukli 60% više od planiranih europskih sredstava pe se 1300 bolnica, škola, vrtića energetski obnavljaju.

Govoreći o reformama u graditeljstvu istaknuo je digitalizaciju, koja će rezultirati bržem i jednostavnijem izdavanju građevinskih dozvola i smanjiti prostor za korupciju kao i deregulaciju zanimanja, što znači da, primjerice, inženjerima više neće biti obvezno članstvo u komori.   “Ovo je tek početak stvaranja konkurentnijeg društva, nastavit ćemo s tim u svim Vladinim resorima”, zaključio je Štromar.

Edukacija investitora
Čini se kako je lokalna zajednica u Makarskoj sve svjesnija urbanističkih problema s kojima se suočava, pa je čak predloženo da se uvede moratorij na gradnju u razdoblju od dvije godine.  Zbog disperzije nadležnosti nad Prostornim planovima i trenutačnih zakona takav potez na lokalnoj razini nije moguć, ali i da jest, pitanje je što bi se time postiglo? Bez korjenitih promjena na razini države, smatraju stručnjaci, tim bi se potezom samo građevinski nered dvije godine “stavio na čekanje”.

“Mi trebamo sređeni prostor, puno razigraniji, slobodan od obale do samog zdanja, pitomije arhitektonske slike koja će biti fino strukturirana tako da korespondira s ambijentom. Samo sustavnim radom i promjenama još možemo ovaj neizgrađen prostor koji nam je ostao s velikom pažnjom i osjećajem pretvoriti u prostor pravog jadranskog identiteta. Arhitekti bi trebali imati znanja i vještine da educiraju investitore, da se dobro usklade interesi investitora s jedne, i arhitekata s druge strane koji moraju poštovati pravila struke, tako se jedino može napraviti respektabilan objekt”, zaključuje arhitekt Ante Rožić.