Izvoznici su danas suočeni s usporavanjem liberalizacije i rastućim protekcionizmom u svijetu, istaknula je zamjenica guvernera središnje banke Sandra Švaljek u uvodnom izlaganju panel diskusije o ulozi izvoza u modernoj ekonomskoj politici.

  "Hrvatska je profitirala ulaskom u Europsku uniju, iskoristila prilike koje pruža specijalizacija, a  gospodarstvo je bitno otvorenije nego prije što je primjetno i kod ostalih novih članica. No, kako Hrvatska postaje sve otvorenije gospodarstvo to ujedno govori i kakve su hrvatske mogućnosti odnosno ne može se podlijegati protekcionizmu već uvijek izlaz tražiti u još većoj otvorenosti", kazala je Švaljek. 

Najava trgovinskog rata 
"Usporavanje trgovinske liberalizacije i rast protekcionističkih mjera danas predstavljaju izazov izvoznim tvrtkama. Protekcionizam će imati negativne efekte, no oni ne nastupaju isključivo putem trgovinskih kanala već kroz povećanje neizvjesnosti i smanjenje povjerenja što uništava rast", istaknula je Švaljek u prezentaciji. Zbog najava trgovinskog rata i protekcionizma pao je volumen trgovine što je pogodilo Europu u kojoj je 2018. donijela naznake nove krize, a usporavanje je zabilježio i globalni rast.

  "Izvozni sektor Hrvatske i CEE regije osobito je osjetljiv na kretanja eurozone. Sve što osjeća EU osjetit će i hrvatski izvoznici, stoga ne iznenađuje primjetno usporavanje rasta izvoza i kod RH i novih zemalja članica", rekla je Švaljek.  Osim slabljenja kanala inozemne potražnje, problem je što Hrvatska izvozi vrlo malo znanja, srednje i visokotehnoloških proizvoda, ali i usluga.

Udio proizvoda u koja su ugrađena visoka znanja u ukupnom robnom izvozu doseže 40 posto i po tom pitanju su samo tri nove članice Unije gore od Hrvatske, Litva, Latvija i Bugarska. Realnost je daleko gora kod izvoza usluga; s obzirom na to da se oslanjamo na turizam, po udjelu izvoza znanjem intenzivnih usluga s ni 20 posto Hrvatska je neslavna rekorderka u Europskoj uniji, uvjerljivo zadnja.  Premda je udio turizma u izvozu usluga pao u pet godina od ulaska u članstvo sa 73 posto na današnjih 70 posto, tek 9 posto izvoza otpada na usluge prijevoza, 4 posto na računalne i IT usluge te 12 posto na kategoriju ostalih digitalno isporučivih usluga. 

Stabilan tečaj kune
Brojke koje ocrtavaju izvoz već na prvu ilustriraju da je problematika izvoza daleko kompleksnija od samog pitanja tečaja na koje se u svaka rasprava, prije ili kasnije, svede. No, monetarna politika "odradila" je svoje, poručila je Švaljek ispred Hrvatska narodne banke. HNB provodi politiku stabilnog  tečaja kune prema euru, osigurava visoku kunsku likvidnost, a u idućem koraku na horizontu je uvođenje eura. Zajednička valuta izvoznicima će umanjiti rizike i neizvjesnost tečajnih kolebanja, a potencijalno otvara put daljnjem smanjenju kamatnih stopa.

"Vladine politike mogu utjecati na izvoz, posebno na nizak udio znanja koji imamo u izvozu ako su usmjerene na ljudski kapital. Danas je reforma obrazovanja od presudnog značaja da nam djeca budu konkurentna na tom otvorenom europskom tržištu, ali treba raditi i na cjeloživotnom obrazovanju odraslih i to tako da obrazovanje ne bude samo sebi svrhom već da bude u službi gospodarstva", zaključila je Švaljek.