“Loše je za poslovanje kad se vlasnik bavi svakom sitnicom u tvrtki, ometa joj rast”

Autor: Marta Duić , 06. lipanj 2019. u 22:01
Miroslav Lisjak

Međimurski konzultant, stručnjak za upravljanje financijama, vlasnik tvrtke Alias koji poduzetnike savjetuje o financijskim rješenjima, analizira im poslovanje, a ima tvrtku i u Austriji. Upozorava što su najveće boljke.

Miroslav Lisjak, stručnjak za upravljanje financijama, direktor je i vlasnik međimurske tvrtke Alias koja klijentima pruža usluge pronalaska optimalnih kreditnih rješenja te pripremu i prijavu na EU fondove.

Osim u Hrvatskoj, Lisjak je osnovao tvrtku i u Austriji, koja se također bavi poslovnim i financijskim savjetovanjem. Inozemnim proširenjem postignut je ulazak u najveću mrežu konzultanata na svijetu – IR Global, što će međimurskog poduzetnika dovesti do daljnje internacionalizacije poslovanja. U razgovoru za Poslovni dnevnik otkrio nam je kako pomaže poduzetnicima, koji su njihovi najčešći problemi i kakvo je stanje konzultantskih usluga danas u usporedbi s njegovim počecima.

Koje usluge pružate poduzetnicima? U čemu im najviše možete pomoći?
Ako trebate kredit za svoju tvrtku ili se želite kandidirati za neki od programa EU fondova onda smo mi najbolja opcija za pronalazak optimalnog rješenja. Ključna riječ je priprema, koju mi odrađujemo prema pravilima bankarske struke. Radimo kompletnu analizu poslovanja, izradom investicijske studije ili poslovnog plana utvrđujemo efekte i isplativost nove investicije, a što je baza za pokretanje zahtjeva za kredit prema bankama. Nakon toga kontaktiramo banke ili državne financijske institucije poput HAMAG BICRO-a ili HBOR-a, s ciljem pronalaska najpovoljnijeg rješenja za klijenta. Kompletnu komunikaciju i pregovore uime klijenta, sve do realizacije odrađujemo mi, dok se klijent može posvetiti svom poslu. Pratimo namjensko korištenje i realizaciju poslovanja, te realne efekte investicije. Uglavnom ostajemo u ulozi savjetnika i nakon realizacije što je vrlo dobro i za klijenta, ali i instituciju koja je financirala projekt. Zadnjih godina, ali i u budućnosti će top tema biti EU fondovi, čija priprema i prijava također spada u naše djelatnosti. Ovo je svakako interesantno područje budući da je moguće ostvariti bespovratna sredstva od 35 do 75, a u nekim programima čak do 100% vrijednosti investicije. Još jedan segment našeg poslovanja jest analiza poslovanja tvrtke radi promjene vlasništva. U Hrvatskoj je više od 16.500 tvrtki kod kojih sadašnji vlasnici nemaju nasljednika. Radimo procjene vrijednost tvrtki, pripremamo ih za prodaju ili spajanje, pregovaramo uime klijenata pri prodaji i/li spajanja tvrtke.

S kojim se problemima najčešće nose kad vam se obrate za pomoć?
Kad bih se sad išao baviti poljoprivredom ili drugom djelatnosti za koju nisam školovan, uzeo bih jednog ili više stručnjaka koji će me savjetovati u tome kako bih izbjegao greške te u investiciji i pokretanju poslovanja prošao najbolje moguće. Mnogo poduzetnika ima nedovoljno znanja o financijskim pokazateljima pa im nije jasno zašto npr. na kraju godine nemaju novca na računu, a ostvaruju veliku dobit. Kako čitati bilancu s računom dobiti i gubitka, kako se pripremiti za banku, EU fondove ili porezno optimizirati poslovanje. Kad ste dnevno opterećeni operativnim zadacima, čak i da imate više znanja teško je uvijek samostalno objektivno sagledati stvari i donositi ispravne odluke za tvrtku. Možemo reći da je financijska (ne)pismenost sigurno jedan od glavnih razloga za probleme naših poduzetnika. Mi vidimo stvari sa strane mnogo preglednije, te nam je lakše prepoznati problem, ali i naći rješenje koje isključuje emotivnu pristranost poduzetnika.

Možete li usporediti stanje na tržištu konzultantskih usluga danas i prije 10 godina?
Tržište konzultantskih usluga u Hrvatskoj još je u razvoju, no svakako danas ima znatno više ozbiljnijih tvrtki koji se tim bave profesionalnije uspoređujući to s periodom prije deset godina. Bilo je tu i kvazi konzultanata koji posao nisu odrađivali profesionalno i poslovno moralno pa to struci nije ostavilo najbolju reputaciju. Svaki poduzetnik trebao bi imati neku vrstu konzultanta, poslovnog savjetnika koji će mu biti na raspolaganju.

Pružate usluge i na području spajanja investitora i poslovnih partnera. Tko su investitori i u koja područja ulažu?
Investitori su strani i domaći iz različitih poslovnih segmenata, a ulažu u proizvodne i IT firme, energetiku i obnovljive izvore energije, sezonski ali i medicinski te kontinentalni turizam.

 

16 tisuća

tvrtki u Hrvatskoj danas ima vlasnike koji nemaju nasljednike, kaže Lisjak

Koliko su domaće tvrtke privlačne stranim investitorima? kako im mogu postati zanimljivije?
Da bi neka tvrtka bila interesantna stranom investitoru, mora biti financijski i poslovno uspješna, imati određenu kvalitetu, prepoznatljivost na tržištu i to po mogućnosti internacionalnom, ali možda najbitnije, treba imati profesionalno i transparentno vođeno poslovanje. Strani investitori naviknuti su na uobičajene poslovne standarde pri čemu teško mogu prihvatiti specifičnosti poslovanja neke regije ili države. Jedan od izazova je što mnogo tvrtki prerasta iz forme malog obrtnika u ozbiljnije firme koje bi trebalo sustavno organizirati, no to se najčešće ne događa. Vlasnici nastavljaju biti u ulozi menadžera kao voditelji tvrtke, no žele biti i u prodaji, nabavi, proizvodnji, u svemu do najsitnije obveze u lancu, a to je u tvrtkama nakon određene veličine neefikasno i loše za poslovanje. Za mene postoje dvije vrste menadžera. Pilot i dizajner. Pilot misli da sve najbolje može sam, dizajner kreira sustav koji dovoljno dobro funkcionira i kad menadžer nije prisutan. Poslovanje tvrtke možda u tom periodu neće posebno rasti, ali je presudno da će ostati stabilno te neće padati. A kad se menadžer vrati, recimo s godišnjeg odmora, neopterećen, ali s novim idejama, to će utjecati na motivaciju zaposlenih i na uspjeh poslovanja. Potrebno je osloboditi se kontrole svakog procesa unutar tvrtke, zaposliti i motivirati odgovorne ljude, delegirati obveze, postaviti čvrste organizacijske temelje, te odabrati stručne savjetnike kojima će se vjerovati i mišljenje im uzimati u obzir.

Otvorili ste tvrtku i u Austriji i ušli u mrežu IR Global. Što to znači za vaše poslovanje?
S obzirom na to da sam magistrirao u Grazu, ali i za vrijeme studija radio u Austriji, bilo je logično da ću poslovno povezati Austriju i Hrvatsku. Tvrtka u Austriji nam otvara nove mogućnosti, kontakte ali i daljnje korake u internacionalizaciji poslovanja. Ušli smo u najveću mrežu konzultanata na svijetu, s više od 900 najboljih iz više od 150 zemalja, s kojima se upoznajemo i susrećemo na godišnjim konferencijama. Prije dva mjeseca smo u Rimu uz 130 konzultanata bili jedina tvrtka iz Hrvatske, direktnim kontaktima izmjenjivali smo iskustva i ono najbitnije – konkretne projekte. U poziciji smo pronaći kupce ili strateške partnere za naše klijente u Hrvatskoj, ali i eventualno njima nove investicijske prilike u inozemstvu.

Poznavajući austrijsko financijsko tržište, što biste rekli da hrvatskom gospodarstvu nedostaje?
Austrija je kao zemlja generalno pravno i ekonomski stabilna i vrlo uspješna. Opća razina ekonomskog znanja i profesionalizma je vrlo visoka. Usluge i znanje se uvelike vrednuju i koriste. Hrvatska još uči i vidi se pozitivan trend. Poduzetnici su počeli shvaćati i prihvaćati da ne mogu u svemu sami donositi najbolje odluke, već da za neke stvari treba angažirati eksperte.

Komentirajte prvi

New Report

Close