Postavimo li si pitanje zašto u Hrvatskoj nema većeg broja kineskih turista, najčešća su odgovora dva. Prvo, prepreke koje nudi vizni režim i drugo, nedostatak direktne zračne linije.

Upravo ova potonja tema ponovno je aktualizirana proteklih tjedana i mjeseci. Ministar prometa, mora i infrastrukture Oleg Butković početkom godine u Pekingu se sastao sa svojim kineskim kolegom i aktualizirao ovu temu. Protekloga tjedna u Zagrebu su kineski investitori, uz posredovanje CSEBA-e (koja se temom direktne zračne linije bavi već godinama), održali sastanak s ministrom turizma Garijem Cappellijem.

Ministar je obećao svu potrebnu pomoć. Naravno, prvo valja pripremiti teren kako nam se ne bi dogodila sudbina Beograda koji je direktnu liniju s Kinom zbog slabog interesa izgubio nakon samo godinu dana. Preciznije, treba pronaći aviokompaniju i dogovoriti slotove sa zračnom lukom primateljicom (u početku bi to s hrvatske strane gotovo sigurno bio Zagreb.) Interes na kineskoj strani svakako postoji. Šest zrakoplovnih tvrtki iz Kine izrazilo je interes za pokretanje letova za Hrvatsku, govore izvori dobro upućenog portala Ex-Yu Aviation News. 

Vjerojatno bi se u početnoj fazi radilo o letovima koji bi nekoliko puta tjedno povezivali više kineskih gradova sa Zagrebom. To bi sasvim sigurno donijelo snažan rast broja kineskih turista u Republici Hrvatskoj. Hrvatsku je u 2018. godini posjetilo ukupno 233.630 kineskih državljana, što predstavlja značajan porast od 46,7% u odnosu na prethodnu godinu. Za vjerovati je kako bi brojka od pola milijuna turista bila dohvatljiva već u prvoj godini nakon uvođenja direktnih letova.

Postati prva destinacija
No, osim same kvantitete odnosno broja turista važno je obratiti pozornost i na nešto drugo. Kineski turisti sada u Hrvatsku dolaze kao drugu ili čak treću destinaciju. Zadržavaju se svega dan ili dva. Samim time, ni potrošnja im nije značajna. Uvođenjem direktne zračne linije Hrvatska bi postala prva destinacija za tisuće kineskih turista svake godine. Drugim riječima, njihov bi efekt na hrvatski turizam bio itekakav. Posebno ako znamo da prosječan kineski gost dolazi van ljetne sezone. Dakle, s direktnim letovima dobili bismo snažan predsezonski i postsezonski zamah.  Da bismo izašli u susret potrebama kineskih turista svakako moramo prepoznati njihove navike i običaje. Između ostalog, tu su i sustavi plaćanja. Primjerice, najpoznatiji među njima je WeChatPay.

Kinezi nisu navikli nositi uza se veće količine gotovine nego gotovo sve plaćaju telefonom. Hrvatska to tek treba implementirati. Preliminarni razgovori u vezi ove teme već su otpočeli i bilo bi jako dobro kad bismo iduću sezonu u tom smislu dočekali spremni.  Italija je prošle godine uvela WeChat Pay i rezultati u smislu veće potrošnje kineskih turista odmah su bili vidljivi.  Potencijali koje Hrvatskoj pruža kinesko turističko tržište neizmjerni su.

Recimo, jedan od podataka kaže da samo 10 posto kineskih državljana ima putovnice. U idućim godinama stotine milijuna "novih" Kineza dobit će priliku za inozemna putovanja. Upravo ta mlađa generacija Kineza važna je za Hrvatsku. I sam je ministar turizma Cappelli nedavno izjavio kako se intenzivno radi putem promotivnih i edukativnih aktivnosti na kineskom tržištu. Konačni cilj je i kreiranje posebnih turističkih strategija i ponude prilagođene kineskim turistima, kao i pojednostavljenje i ubrzanje procedura za dobivanje viza  Kineski turisti najviše se zanimaju za prirodne ljepote i kulturnu baštinu, a manje za sunce i more, pa najviše i posjećuju gradove Zagreb, Dubrovnik, Split i širu okolicu, Zadar, Opatiju i Rovinj, ali i Plitvička jezera.

Zanimljiv je podatak kako su kineski turisti u zagrebačkim hotelima najviše kategorije među pet najbrojnijih po noćenjima. A prilika za Hrvatsku u kontekstu kineskih turista svakako je zdravstveni turizam. Tijekom gotovo cijelog perioda svoje povijesti Kina se oslanjala na tradicionalnu kinesku medicinu kao osnovu zdravstvene usluge u Kini. I dok je tradicionalna kineska medicina vrlo prirodna i efikasna u prevenciji gotovo svih vrsta bolesti, ono što je Kineze privuklo "zapadnoj" medicini je sama efikasnost lijekova i liječenja kada bolest već nastupi. Kineski se javni zdravstveni sustav nikada nije uspio dovoljno razviti da ponudi kvalitetnu, a povoljnu zdravstvenu uslugu za svoje mnogobrojno stanovništvo (čak i najosnovniju), a s pojavom privatnih bolnica u Kini zdravstveni sustav i usluge liječenja su postale vrlo komercijalne.  

Lječilište za bogate
Biti bolestan u Kini zapravo je vrlo skupo, a to postane jasno već pri prvom ulasku u kinesku bolnicu gdje ste s ulaza prvo usmjereni prema – blagajni. Srednje imućni te bogatiji sloj Kineza sve više shvaća da jeftiniju i pouzdaniju medicinsku uslugu mogu dobiti van granica svoje države. Kinezi kao osnovne motive liječenja u inozemstvu iznose nepovjerenje prema kineskim lijekovima, nestručnost kineskih liječnika u javnim bolnicama, nestručnost kineskih bolnica u "zapadnjačkim" metodama liječenja, prevelike cijene usluga liječenja u privatnim klinikama a koje posjeduju zadovoljavajuću kvalitetu.

Jugoistočno-azijske zemlje prepoznale su svoje prednosti (kvaliteta, blizina, jezik) te se već dugi niz godina ciljano promoviraju u Kini. Zemlje poput Hrvatske tek moraju kvalitetno identificirati svoje prednosti i ciljano razviti svoje proizvode za kinesko tržište, koji će uključivati i efikasna rješenja za jezične i birokratske probleme poput, primjerice, viza. Velika prilika je tu, valja je iskoristiti. Zato nikako nije slučajno da su kineski investitori svoje prve investicijske projekte u Hrvatskoj odlučili realizirati upravo u sektoru zdravstvenog turizma – u Krapinskim Toplicama i Kumrovcu. Na te dvije destinacije u bližoj budućnosti najviše dolazaka očekujemo upravo od – kineskih turista!