Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu oporavila su se u svibnju zahvaljujući pojačanom optimizmu u industriji i među potrošačima čije je raspoloženje na najvišoj razini otkada je Europska komisija počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku, pokazuje u utorak objavljeno istraživanje.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u svibnju za 1,3 boda u odnosu na prošli mjesec, dosegnuvši 113,5 bodova.

U ožujku indeks je pao za 3,2 boda u odnosu na prethodni mjesec.

Val optimizma iskazali su u svibnju u prvom redu poslovni čelnici u proizvodnom sektoru, iskazan u rastu indeksa za 1,2 boda u odnosu na travanj, na sedam bodova.

Pratili su ih i potrošači, čija su očekivanja u svibnju dosegnula najvišu razinu otkada je EK počela objavljivati pokazatelje za Hrvatsku, iskazana u vrijednosti indeksa od minus 2,4 boda. Time je on uvećan za jedan bod u odnosu na travanj.

Blago je porastao i indeks koji iskazuje raspoloženje u građevinskom sektoru, za 0,6 bodova u odnosu na travanj, na 15,7 bodova.

Očekivanja u uslužnom sektoru zadržala su se u svibnju na razini prošlog mjeseca, uz nepromijenjenu vrijednost indeksa od 22,5 bodova.

Raspoloženje u maloprodaji zamjetno je pak pogoršano, iskazano u padu indeksa za 1,4 boda, na 8,1 bod.

Bez većih promjena u EU

Na razini Europske unije ESI je u svibnju porastao za 0,3 boda u odnosu na travanj i iznosio je 103,8 bodova, utvrdili su u Europskoj komisiji.

Pritom je poboljšanje raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,1 bod, neutralizirao val pesimizma u uslužnom sektoru, koji se očitovao u padu indeksa za 1,2 boda u odnosu na travanj..

Očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji tek su se neznatno promijenila u odnosu na travanj, iskazana u rastu indeksa u proizvodnom sektoru za 0,3 boda dok je indeks za maloprodaju zabilježio identičan bodovni pad.

Raspoloženje u građevinskom sektoru bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na travanj.

Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone naglo je u svibnju pogoršana klima u britanskom gospodarstvu, iskazana u padu ESI-ja za čak 4,7 bodova. U Poljskoj su očekivanja bila nepromijenjena u odnosu na travanj.

Osjetno poboljšana očekivanja u eurozoni

Indeks koji mjeri očekivanja u gospodarstvu eurozone porastao je u svibnju za 1,2 boda u odnosu na travanj, na 105,1 bod, izračunali su u Komisiji.

Pritom su očekivanja u industriji osjetno poboljšana nakon godinu dana stagnacije i pojačanog pesimizma, ističu u Komisiji, ukazujući na rast indeksa za 1,4 boda u odnosu na travanj.

Zamjetno su poboljšana i očekivanja potrošača, iskazana u rastu indeksa za 0,8 bodova, dok je uslužni sektor bio oprezniji, uz rast indeksa za 0,4 boda.

Klima u maloprodaji bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na travanj.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najveći val optimizma zabilježen u Francuskoj, iskazan u rastu indeksa za četiri boda u odnosu na prošli mjesec. Izraženo je poboljšano i raspoloženje u Italiji i Španjolskoj čiji su indeksi porasli za 1,7 odnosno 1,3 boda.

U Njemačkoj očekivanja su tek neznatno poboljšana, uz rast ESI-ja za samo 0,4 boda.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni u svibnju pokazalo blago pogoršanje u odnosu na travanj, iskazano u padu pokazatelja poslovne klime (BCI) za 0,12 boda, na 0,3 boda.

Istraživanje pokazuje zamjetno lošije ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju i o knjigama izvoznih narudžbi. Slabije su i ocijenili i ukupne knjige narudžbi.

Očekuju pak poboljšanje proizvodnje u predstojećem razdoblju a bolje ocjenjuju i zalihe gotovih proizvoda, pokazuje izvješće EK.