Hrvatska je uputila Europskoj središnjoj banci (ECB) zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i Hrvatske narodne banke (HNB)

Hrvatska je uputila Europskoj središnjoj banci (ECB) zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i Hrvatske narodne banke (HNB) u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma, što je sastavni dio procedure za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERMII), a potom i europodručje, priopćeno je iz Ministarstva financija i HNB-a.

Namjera je Republike Hrvatske istodobno ući u mehanizam bliske suradnje s ESB-om i u tečajni mehanizam ERM II, navodi se u priopćenju koje je objavljeno na internetskim stranicama Ministarstva i HNB-a.

 Bliska suradnja uspostavlja se odlukom ESB-a, na osnovi zahtjeva države članice. U ime RH zahtjev su potpisali ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

Prošloga tjedna, naime, Vlada je donijela odluku o uspostavi bliske suradnja između hrvatske i europske središnje banke, a ministra Marića ovlastila za potpisivanje zahtjeva.

Marić tada je podsjetio da je Sabor donio Zakon o potvrđivanju ugovora o stabilnosti i koordinaciji upravljanja ekonomsko-monetarne unije, što se primjenjuje na države članice unutar i izvan euro područja koje su ga i ratificirale. Time je, rekao je Marić, ispunjen i prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske euro području monetarnoj uniji.

"Pristupanjem EU Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu kada se za to ispune uvjeti. Jedan od koraka u tom procesu uvođenja eura je i omogućavanje bliske suradnje Hrvatske narodne banke sa Europskom središnjom bankom", rekao je Marić na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Kako se navodi u priopćenju, jedinstveni nadzorni mehanizam (JNM) prvi je stup bankovne unije, a čine ga ECB i nacionalna nadležna tijela država članica koje sudjeluju u mehanizmu. Sudjelovanje je automatsko za države članice europodručja, a dobrovoljno za države članice izvan europodručja uspostavljanjem bliske suradnje s ECB-om.

Glavni su ciljevi JNM-a osiguravanje sigurnosti i pouzdanosti europskoga bankovnog sustava te doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europskoj uniji. Ulazak u blisku suradnju preduvjet je za sudjelovanje u JNM-u, u kojemu ECB obavlja poslove supervizije nad kreditnim institucijama u europodručju, stoji u priopćenju.

Dva glavna dijela suradnje

Proces uspostave bliske suradnje s ESB-om sastoji se od dva glavna dijela − prilagodbe regulatornog okvira te sveobuhvatne ocjene kreditnih institucija.

Prvi dio uključuje pripremu i donošenje relevantnih nacionalnih propisa kojima se omogućuje ECB-u provođenje supervizorskih zadataka u skladu sa spomenutim propisima o bliskoj suradnji te ECB-ovu ocjenu tih propisa. U skladu s takvom procedurom, zahtjevu Hrvatske priložen je i nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s nacrtom konačnog prijedloga Zakona.

Drugi dio podrazumijeva sveobuhvatnu ocjenu banaka u državi članici koja želi uspostaviti blisku suradnju s ECB-om. Riječ je o ispitivanju banaka koje se sastoji od provjere kvalitete njihove imovine i testiranju njihove otpornosti na šokove. Slijedom toga, hrvatskom zahtjevu priložena je i informacija o kreditnim institucijama, kao i o podružnicama kreditnih institucija iz drugih zemalja koje posluju u Hrvatskoj, odnosno podatak o sveukupnoj imovini za svaku pojedinu banku.

Proces ocjenjivanja kreditnih institucija traje šest do dvanaest mjeseci nakon prilagodbe mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva, napominje se.

Na kraju oba dijela procesa, ECB donosi odluku o početku bliske suradnje te utvrđuje koje su od kreditnih institucija u Hrvatskoj značajne institucije nad kojima ECB provodi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim institucijama, HNB će superviziju provoditi u ime ECB-a.

Uspostavom bliske suradnje predstavnici HNB-a bit će članovi zajedničkih supervizorskih timova u ECB-u te provoditi izravnu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj, a HNB će ujedno imati i svog predstavnika u najvišemu supervizorskom tijelu odlučivanja u ESB-u – Nadzornom odboru, zaključuje se u priopćenju.