Slovenci u Srbiji s EU novcem reklamiraju kobasice, mi ništa

Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz , 22. svibanj 2019. u 22:00
Kranjska se na trećim tržištima predstavlja u okviru kampanje Originalna EU kvaliteta/Davor Puklavec/PIXSELL

Hrvati se ne natječu za novac za promociju proizvoda jer im je skupo da moraju sami sufinancirati projekt i još ne moći promicati izravno svoje proizvode i organizacije.

Europska komisija zatvorila je krajem travnja natječaj za promociju i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, prema kojem se grupe proizvođača mogu uključiti i promovirati uz EU novac svoje proizvode na trećim tržištima, dakle onima izvan EU, ali i na unutrašnjem tržištu.

Za politiku promocije EK je u 2019. izdvojila 191,6 milijuna eura za sufinanciranje, 12,5 milijuna više nego 2018. Nažalost, niti ovaj put, barem prema odgovorima iz Ministarstva poljoprivrede i HGK, ne sudjeluje nitko iz Hrvatske. Valja spomenuti da program promocije traje godinama i bilo je pokušaja da se naši proizvođači organiziraju i prijave, no nijedan nije uspio. I po tome smo opet na začelju EU. 

Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza je 2016. prijavio projekt, međutim odustao je od projekta. Isto se dogodilo i 2017. kad je udruženje Cromilk imalo interes za prijavu, ali je odustalo zbog uvjeta financiranja. Slovenija je dosad već prijavila devet projekata promocije – od bučinog ulja na svom tržištu do proizvoda od mesa (kranjska kobasica i krškog pršuta). Upravo ovih dana Slovenci su u Srbiji održali radionice u kampanji Originalna EU kvaliteta, a naglasak je bio na kobasici i pršutu, zaštićenima u EU.

Razloge zašto u Hrvatskoj ne postoji interes da se uzme ovaj novac i promoviraju hrvatski proizvodi treba tražiti u našoj neorganiziranosti, nesposobnosti dogovora proizvođača, ali i nedostatku sredstava s kojima sami trebaju sufinancirati projekt.    "Ministarstvo poljoprivrede ne može javnim novcem sufinancirati prijave korisnika na ovaj natječaj. Kao glavna prepreka javljanja korisnika nameće se uvjet po kojem projekt mora financirati podnositelj", ističu u Ministarstvu.

Kažu kako u Hrvatskoj postoji problem udruženog nastupanja poljoprivrednika pa tako i zajedničke promocije. Sličan odgovor dobili smo i iz Hrvatske gospodarske komore.

"Mjere informiranja i promocije nisu usmjerene na robne marke i podrijetlo. To znači da nije moguće promovirati hrvatske proizvođače i proizvod", kažu u HGK. Ako se uzme u obzir i da je prosječna vrijednost takvog projekta, koji se provodi od jedan do tri godine, 2 milijuna eura od čega predlagatelj, ako se radi o promociji na EU tržištu, sudjeluje s 30%, može se zaključiti kako se radi o visokim troškovima, a da se ne promovira izravno niti hrvatski proizvod niti proizvođač, već se marketing radi pod zajedničkim nazivom: Enjoy it's from Europe. 

Komentirajte prvi

New Report

Close