Osim u Uljanik i 3. maj idući tjedan delegacija kineske brodograđevne korporacije CSIC ponovno će posjetiti i Brodarski institut.

Za razliku od brodogradilišta, gdje se priželjkuje vlasnički ulazak i preuzimanje brige za nastavak poslovanja, u Brodarskom institutu ne kriju da priželjkuju posve drugačiji interes, prije svega nadaju se projektnoj suradnji.  Glavni direktor Brodarskog instituta Igor Tripković kaže kako su u sklopu nedavnog posjeta predstavnike CSIC-a proveli kroz Institut i upoznali s onim što rade i na čemu bi mogli surađivati. Razgovor je trajao kraće od sat vremena i bio tek informativan. Najavu ponovnog dolaska u Institutu doživljavaju znakom da su Kinezi zainteresirani za suradnju i da dolaze s konkretnijim ciljem.

'Pariramo im znanjem'
Što je točno njihov interes, nemaju povratnih informacija, no u Institutu imaju spremne projekte o čijem razvoju su spremni na pregovore.  "U Kini imaju tri velika instituta za brodogradnju i ne možemo im parirati veličinom, ali referencama, inovativnošću i znanjem, kao i činjenicom da im suradnja s nama može otvoriti prodor u Europu, sigurno smo im zanimljivi", kaže Tripković.

Kinezi su do Brodarskog došli prvenstveno zbog brodogradnje, no već godinama, kako je brodogradnja u krizi, on se okretao i radu u drugim područjima, poput projekata vjetroparka i solarne elektrane, izrade projekata za kopnenu vojsku, testiranja buke i vibracije u specijaliziranim laboratorijima… Tako, osim u brodogradnji koja je bila okidač za ove razgovore, Brodarski ima za ponuditi puni širi dijapazon projekata.  Kao primjere Tripković navodi projekt isplinjavanja vagona, te idejno rješenje za kuću na vodi, koja je funkcionalna, moguće ju je postaviti i na slatku i morsku vodu, jeftinija je od jahte i nije plovna.

Potonji projekt zahtijeva izradu makete i prototipa, a Tripković kaže da potencijala ima i projekt ronilice koja se koristila za nadzor puknuća brana na hidroelektranama, a za koju je osmišljeno rješenje za korištenje u čišćenju naftnih platformi ili kaveza za uzgoj ribe od algi, što danas rade ronioci. Nude i kongresni brod, zamišljen kao hotel najviše kategorije bez smještaja, za održavanje kongresa i sličnog.

"Imamo u portfelju još niz projekata koje bi se moglo razraditi i dovesti do komercijalizacije, ali to iziskuje novac i to Institut ne može sam. Dobar dio tih projekata ne postoji na tržištu i sigurno bi mogao biti interesantan Kinezima", kaže Tripković. Brodarski je, s druge strane, sklon sudjelovati u razvoju nekih od projekata CSIC-a, a koje bi uz njihovu participaciju lakše plasirali dalje na EU tržište, na kojem se još uvijek ono što stiže iz Kine ne percipira ozbiljim i kvalitetno.  Naravno, puno je skloniji suradnji u kojoj bi kineski partneri sudjelovali financiranjem da ih se znanstveno i tehnički razvije do kraja, a da ih oni potom komercijaliziraju, uz pravo Instituta na proviziju.

Već imali strateške partnere
"Spremni na taj oblik suradnje, kojim bi Brodarski sebi mogao osigurati potrebne prihode i razviti znanstvenu komponentu predviđenu programom restrukturiranja. Mislim da puka prodaja Brodarskog nije predmet interesa niti jedne od strana", otvoreno govori Tripković, koji zastupa stav da Brodarski, poput Imunološkog ili Instituta Ruđer Bošković, trebaju biti u vlasništvu države. 

Brodarski institut već je imao strateške partnere, primjerice Siemens s kojim je radio na projektima HEP-ovih elektrana, no, Tripković kaže kako je pojam strateškog partnera kroz slučaj Uljanik u Hrvatskoj poprimio potpuno drugu konotaciju, odnosno isključivo preuzimanje. Nije, ponavlja Tripković, jedino rješenje za financijsku injekciju prodaja vlasničkih udjela. Brodarski, inače, još uvijek treba financijsku injekciju kako bi proveo planirano restrukturiranje, a sam stečaj pulskog, izgledno i riječkog škvera, neće mu zadati veći udar, budući da već gotovo dvije godine ne radi na projektima za velika hrvatska brodogradilišta.