Glavni grad BiH danas i sutra domaćin je investicijske konferencije i poslovnog foruma Europske banke za obnovu i razvoj, koja se održava u sklopu godišnjeg sastanka Odbora guvernera EBRD-a.

U Sarajevu će više od 2000 sudionika, među kojima su i guverneri zemalja regije, ministri financija, predstavnici gospodarstva i rukovodstva EBRD-a, raspravljati o prilikama za ulaganje u BiH i Zapadni Balkan, te boljem iskorištavanju fondova i jačanju malih i srednjih poduzeća. O tome da je povezivanje ekonomija nužno za jači rast i snazi različitosti razgovarali smo s Ianom Brownom, šefom Ureda EBRD-a u BiH.

Koliko je EBRD uložio u BiH za vrijeme vašeg vođenja i koliko ukupno dosad od svog dolaska u tu zemlju?
Bili smo u mogućnosti da naše godišnje ulaganje samo u 2018. povećamo do gotovo 200 milijuna eura, što je značajan porast u odnosu na 130 mil. eura u prethodnoj godini. Ukupno naše ulaganje u BiH od početka djelovanja 1995. do danas iznosi 2,3 milijarde eura kroz 160 projekata.  Ove godine očekujemo daljnju ekspanziju ulaganja do 300 mil. eura, s jedne strane zahvaljujući našem godišnjem sastanku, a s druge strane zbog velike potražnje za našim financiranjem.

Kakva su vaša očekivanja od ovoga skupa koji se najavljuje i kao jedan od najvećih događaja uopće u BiH posljednjih godina?
Godišnji sastanak EBRD-a u Sarajevu bit će jedinstvena prilika da se predstavi grad i cijela zemlja kao mjesto za business. Imat ćemo tri dana punog programa s panel diskusijama, sastancima, mogućnostima umrežavanja i povezivanja – i stvarno se nadamo da će lokalna poslovna zajednica to iskoristiti. Među 2000 predstavnika na konferenciji imamo više od 900 registriranih delegata iz businessa, ali i oko 500 delegata  iz EBRD-a i 69 dioničara iz cijelog svijeta.

Jedan od panela na sastanku Odbora guvernera je i ulaganje u Zapadni Balkan, iz korporativne perspektive. Koje su prilike, koje prijetnje i prepreke da ulaganja budu veća?
Povećali smo ulaganja na Zapadnom Balkanu prošle godine na rekordnih više od 1,1 milijardu eura kroz 67 projekata i očekujemo barem zadržati tu razinu u 2019. Šanse su jaki potencijal regije, ogroman razvoj potencijala kroz postupak aproksimacije Europske unije i ekonomski rast zemalja regije unatoč zahlađenju međunarodnog privrednog okruženja. Prepreke i nadalje ostaju prekomjeran i uglavnom neučinkovit javni sektor koji je ogroman gubitak resursa, postojeći institucionalni okvir i ukupno poslovno okruženje. Stvar je jednostavna: bolji uvjeti za poslovanje doprinijet će bržem gospodarskom rastu. Recept je da se treba dogovoriti o ambicioznom, ali dostižnom paketu privrednih i društvenih reformi u zemlji i dosljedno ih primjenjivati.

Ističete da Sarajevo nije samo multikulturalna sredina, već i da nudi čvrste trgovinske i poslovne veze s ostatkom Europe. U čemu su najveće šanse da se Sarajevo i BiH u cjelini jače gospodarski razviju u nekom kratkoročnom razdoblju?
BiH ima ogromni potencijal za privredni razvoj i naš je cilj da "otključamo" taj potencijal za cijelu zemlju i njeno ukupno stanovništvo. Zemlja ima snažne temelje na razini vještina, posebno u kritičnim područjima poput IT-a ili inženjeringa, sa značajnim izvozom – i živahnu tradiciju poduzetništva. Ljudi to trebaju znati. Tu vidim priliku da naš godišnji sastanak stvarno doprinese promjeni. Međutim, poslovno okruženje još dovoljno ne podržava privatni sektor, naročito kad su u pitanju mala i srednja poduzeća, kako pokazuju procjene tranzicijskog jaza ili međunarodna istraživanja, npr. Doing Business index, gdje BiH zauzima 89. mjesto na listi od 190 ekonomija, daleko iza njenih zapadnobalkanskih susjeda.  Zemlja treba poboljšanja u mnogim područjima, od inspekcija do građevnih dozvola, ili naročito poboljšanje operativne učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu koja pružaju slabu kvalitetu usluga privatnom sektoru po visokoj cijeni i tako koče konkurentnost zemlje.

Na ovom su području države aspirantice na ulazak u EU, no svaka na različitim etapama toga puta, s neizvješnoću kada bi prva od njih uopće mogla biti primljena u EU. S tog stajališta, kakve su osobitosti BiH?
Podržavamo procese EU u vezi ulaganja i dajemo savjete u vezi gospodarskih i institucionalnih reformi. EBRD je glavni investitor u većini projekata vezanih uz transport i energetsku infrastrukturu čime se ova regija povezuje s Europom i stvara temeljne uvjete za integraciju.  Duboko smo uključeni u ulaganja u infrastrukturu okoliša poput tretiranja otpadnih voda ili zbrinjavanja krutog otpada – još jednog područja podrške zemljama za ugradnju i primjenu pravne stečevine EU. Kao što norme EU primjenjujemo kao dio projektnih standarda, također pomažemo izgraditi bolje institucije unutar regionalne inicijative za ulaganje u klimu i upravljanje. Putem ove inicijative promoviramo regionalnu integraciju podržavanjem regionalne suradnje gospodarskih komora ili stvaranjem regionalnih investicijskih platformi kroz povezivanje nacionalnih burzi. Također se fokusiramo na savjetovanje vlada kako da učinkovitije dovedu svoju legislativu u sklad s pravnom stečevinom EU, a to radimo kroz jačanje sposobnosti tijela nadležnih za tržišno natjecanje, poboljšanje javne nabave i zakonodavnih okvira javno-privatnog partnerstva budući da to sve značajno pridonosi povećanju spremnosti pristupanju EU, a istovremeno poboljšava poslovno okruženje.

Koji su veliki projekti sljedeći na pomolu za financiranje od strane EBRD-a u BiH? 
Ulaganja EBRD-a u BiH u skladu su sa strategijom zemlje i trenutno smo u drugoj godini petogodišnjeg strateškog razdoblja, od 2017. do 2022. godine. Ova strategija postavlja tri velika cilja za ulaganja EBRD-a: podrška privatnom sektoru, unaprjeđenje regionalne i europske integracije (uključujući podršku infrastrukturi, što znači bolju povezanost), te izgradnja zelenog gospodarstva.  Opseg ulaganja u infrastrukturu, osobito za poboljšanje povezanosti, tako je širok da zasjenjuje sva druga ulaganja. EBRD ima za cilj pomoći rast privatnog sektora u BiH i to činimo ne samo putem kredita lokalnim komercijalnim bankama, koje onda posuđuju malim i srednjim tvrtkama, već i kroz savjetovanje lokalnih kompanija u zemlji te, u nekoliko slučajeva, i izravnim posudbama malim i srednjim poduzećima.

Krediti za nove tehnologije

Bit će govora i o izazovima SME-ova ususret tehnološkim promjenama, kao što je npr. Industrija 4.0 i digitalizacija. Čemu se tvrtke iz ove regije mogu nadati u tom pogledu?
EBRD već ima određeni broj kreditnih linija kod lokalnih banaka koje podržavaju mala i srednja poduzeća uz program savjetodavne podrške kako bi se lokalnim kompanijama pomoglo kod prihvaćanja i preuzimanja novih tehnologija u cilju poboljšanja konkurentnosti. Ove smo godine potpisali nove kreditne linije s dvije lokalne banke, a to slijedi i s ostalima, da omogućimo financiranje (uz financijske poticaje za posuđivače) malih i srednjih tvrtki koje će uvođenjem novih tehnologija zadovoljiti standarde EU. Ovaj naš korak pokazuje se vrlo primamljivim i lokalne kompanije ga brzo prihvaćaju.