Američki dolar od početka prošle godine praktički bez prestanka jača u odnosu na euro i sada se nalazi na najjačoj razini u posljednje dvije godine, kako na euro, tako i odnosu na hrvatsku kunu. Razloga za jačanje američke valute je više, no dva pomalo neobična se posebno ističu.

1. Negativne kamatne stope

Razloga za jačanje američke valute je mnogo. Prvi je usporavanje gospodarskog rasta u zemljama eurozone. Po zadnjim podacima ukupni BDP eurozone je porastao samo 0,20%, a u pojedinim zemljama (poput Italije) BDP pada, što znači da su u recesiji. Zbog loše gospodarske situacije je i stopa inflacije niska pa je Europska centralna banka nedavno odlučila ponovno odgoditi podizanje referentnih kamatnih stopa. To je dovelo do novog pada prinosa na europske državne obveznice pa tako desetogodišnje njemačke državne obveznice trenutno donose negativnu kamatnu stopu od -0,02% godišnje. To pojednostavljeno znači da ako hoćete njemačkoj državi posuditi novac, ne da ćete dobiti kamatu za to, nego ćete vi njemačkoj vladi platiti što im posuđujete novac! To je, naravno, mnogim investitorima neprihvatljivo pa kapital iz Europe žele prebaciti negdje gdje će moći ostvariti viši prinos.

Visoki prinos na obveznice je u svijetu lako pronaći, no treba voditi računa i o sigurnosti. Meksičke desetogodišnje državne obveznice trenutno donose 8% kamate godišnje, a brazilske 9%, no upitno je hoće li te zemlje moći vratiti svoje dugove i koliko će njihove valute vrijediti za par godina. Zbog toga se većina investitora drži obveznica stabilnih i razvijenih gospodarstava. Među njima odmah treba otpisati Japan i Švicarsku, jer su ondje kamatne stope još negativnije nego u eurozoni, a od preostalih „sigurnih“ zemalja američke državne obveznice su najisplativije. Sve dok se razlika u kamatnim stopama između europskih i američkih obveznica ne smanji, postoji potencijal za daljnje jačanje dolara.

2. Status dolara kao najsigurnije valute

Budući da gospodarska situacija u Europi ne dopušta Europskoj centralnoj banci podizanje kamatnih stopa, jedini realni scenarij u kojem će se razlika između europskih i američkih kamatnih stopa smanjiti je pad kamatnih stopa u SAD-u. Do toga bi došlo ako američko gospodarstvo počne usporavati i ako stopa inflacije u SAD-u počne padati. Mnogi ekonomisti smatraju da bi do toga moglo doći u idućim godinama jer trenutni ciklus rasta traje iznadprosječno dugo i samo je pitanje godine kad i SAD ponovno pasti u recesiju.

No, budući da je SAD daleko najvažnije gospodarstvo na svijetu, ako bi ondje došlo do recesije, postoji velika vjerojatnost da bi to povuklo ostala gospodarstva u još veću krizu. U takvoj situaciji bi bez obzira na kamatne stope investitori masovno počeli kupovati dolar, jer ga smatraju najsigurnijim utočištem u nesigurnim vremena. Logika iza takvog stajališta je da će SAD uz svu svoju političku i ekonomsku moć lakše prebroditi krizu od drugih zemalja pa je mudrije kapital u nesigurnim vremenima držati u dolarima nego u ostalim valutama. Upravo iz tog razloga je na početku zadnje krize (2008.) godine dolar ojačao gotovo 20% u odnosu na euro.

Iduća kriza vjerojatno neće biti jaka kao posljednja, ali za očekivati je da će dolar ponovno ojačati, bez obzira što će padati kamatne stope na štednju u dolarima i posjedovanje obveznica. Moguće je čak da će u idućim godinama dolar barem na kratko postati jači od eura pa će tečajna lista izgledati osjetno drugačija nego danas. Trenutno je euro 11,5% vrjedniji od dolara.