Događanje u sklopu velike nacionalne akcije Hrvatska pamet Hrvatskoj koju organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik, a čiji je krajnji cilj zadržavanje mladih obrazovanih ljudi, nakon Osijeka i Koprivnice seli u Rijeku. Akcija obuhvaća natječaj studentskih razvojnih projekata, okrugle stolove i tribine ‘Budućnost u Hrvatskoj’, a održat će se u šest hrvatskih gradova u suradnji sa šest sveučilišta.

Dio akcije je i putujuća izložbu u povodu proslave 60 godina Večernjeg lista. Događanje u Rijeci počinje u ponedjeljak u 10 sati u Caffe baru Kampus Studenstkog centra Rijeka, a programom je predviđeno održavanje okruglog stola, tribine i otvorenje izložbe ‘Zajedno smo 60 godina’.

Ovo je prilika da se mlade u Hrvatskoj motivira na ostanak i stvaranje, a koliko je važno svoju karijeru početi još za vrijeme studija potvrđuje Riteh Racing Team iz Rijeke, koji unatoč visokoj zapošljivosti studenata tehničkih fakulteta ništa nisu prepustili okolnostima. Anthony Salcito iz Microsofta još 2016. predvidio je kako će se u narednih 5 do10 godina otvoriti više od 7 milijuna radnih mjesta u STEM sektorima.

Važnost STEM-a

Siguran posao, ali i svakodnevni izazovi glavni su čimbenici kojima se vode mladi ljudi prilikom odabira svog studija u Hrvatskoj, a interes za STEM područjem svake godine raste. Tako, prema izvještaju eSkillsa interes za studijima kao što je računarstvo u prethodnih nekoliko godina narastao je za 20%.

Ipak, STEM nisu samo računala, a to potvrđuje i Riteh Racing Team iz Rijeke. Osnovan je 2007. godine kao tim Tehničkog fakulteta u Rijeci, a danas je kao projekt od iznimne važnosti, ne samo za Sveučilište, već budući da predstavlja Hrvatsku kao državu perspektivnih budućih inženjera, i za cijelu regiju. Voditelj tima, Filip Bratoš, ističe kako se u Riteh Racing Teamu spaja ugodno s korisnim, a mladi upravo kao sudionici na projektu imaju priliku upoznavati svijet. “Biti dio ovakvog projekta je vrlo zabavno, pogotovo kada se rade projekti poput izrade bolida s kojima se kasnije odlazi na natjecanja po Europi i svijetu. Za mlade, mislim da ne postoji bolja stvar na svijet”, rekao je Bratoš.

Iako se slažu da je zabavno, osobine koje se poštuju unutar tima su želja za učenjem, disciplina, timski rad i entuzijazam te upravo spoj svega toga omogućava im da briljiraju i izvan Hrvatske. Ovi mladi ljudi sami su prepoznali važnost interdisciplinarnosti, a danas osim studenata s Tehničkog fakulteta u Rijeci, u timu od 45 studenata nalaze se i studenti s ekonomije, politehnike i prava. “Samim time što su u Riteh Racing Teamu, ističu se kao osobe koje ne sputava strah od nepoznatog te se ističe njihova želja za učenjem. To su osnovne osobine kojeg krase svakog člana, a isto tako svaki projekt koji se započne u timu, poput izrada volana, mora biti i završen, tako da se kreira jedna od rijetkih osobina danas, a to je disciplina”, dodao je Bratoš ističući kako je za svakog mladog čovjeka unutar tima, ali i generalno u Hrvatskoj, bitan entuzijazam koji njima omogućuje da ustraju već 12 godina.

Biti svjestan neznanja

Iako se neki neće složiti, ambiciozni tim iz Rijeke smatra da se uspjeti može lakše nego ikada, a razlog tome vežu upravo uz tehnologiju i uopće poslovnu povezanost. Smatram kako su izvannastavne aktivnosti najbitnija stavka studija. Putem njih sakuplja se novo znanje, iskustvo i novi kontakti. Student tako uči o timskom radu, što je bitna osobina STEM-a.

“Pristup informacijama je doslovno na jedan klik udaljen, a financiranje projekta je moguće preko crowdfundinga, kickstartera ili različitih sponzora. Jedino potrebno je ideja i još bitnije od toga odlična prezentacija ideje, što je možda i najteži dio”, istaknuo je Bratoš.

Uspješan biznis se u njihovom slučaju, objašnjavaju, definira prema osobnom razvoju člana tima. Svaki član koji izađe iz tima kao bolji inženjer dokaz je uspješnosti njihova projekta. Osim toga, izvannastavne aktivnosti smatraju najbitnijom stavkom studija putem koje se skuplja znanje, iskustvo, kontakti, ali i uči timskom radu. “Ono čega mlada osoba mora biti svjesna je vlastito neznanje, a to se jedino može promijeniti učenjem”, zaključio je Filip Bratoš.