Prema statistčkim podacima, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 400.000 tona hrane, a u Europskoj uniji više od 88 milijuna tona. S obzirom na globalni problem bacanja hrane, održana je panel diskusija kako ga riješiti.

Voditeljica Odjela za socijalne i humanitarne programe i projekte, Hrvatski crveni križ, Nina Tenjer, rekla je da su većina njihovih korisnika osobe starije dobi, dakle umirovljenici, zatim obitelji s većim brojem djece, osobe koje ne mogu pronaći posao, ali i djeca.

Porezne olakšice dobro prihvaćene

“U zagrebačkom Crvenom križu, najvećoj samoposluzi u Hrvatskoj, imamo oko 600 djece. Na području Hrvatske imamo ukupno 17 socijalnih dućana koji su raspoređeni po glavnim gradovima i našim podružnicama. Ono što nam u Zagrebu olakšava proces doniranja je to što se nalazimo u velikom gradu, okruženi smo velikim brojem trgovačkih lanaca, građanima koji sami mogu donirati, ali i obrazovnim ustanovama čime budimo svijest kod najmlađih. Unatoč tužnoj strani u lancu doniranja hrane na području Grada Zagreba stabilizirali smo cijeli proces. Važno je obavijestiti donatore kako donirati i kako riješiti problem, primjerice, dostave obroka, skladištenja, troškova i kapaciteta”, objasnila je Tenjer i dodala da svakodnevno obilaze trgovačke centre kombijem koji ima rashladnu komoru u kojoj se prevozi hrana, a u socijalnim dućanima imaju za to primjerene prostore. Navela je i novi Pravilnik o doniranju hrane Ministarstva poljoprivrede, kojim će se, kaže, bitno olakšati papirologija i rokovi, posebno za socijalne samoposluge.

Mreža hrane trenutačno radi na implementaciji IT sustava za doniranje hrane, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, a voditeljica projekta Ivana Vretenar objasnila je da je riječ o sustavu koji u realnom vremenu povezuje posrednike i donatore. Radi se o uredu koji bi trebao pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije od donatora i socijalnih samoposluga te sukladno tome preusmjeravati doniranu hranu. U tu svrhu Ministarstvo je predstavilo i IT sustav uz pomoć kojeg dionici sustava lakše funkcioniraju, višak hrane prijave u sustav, a upravitelj sustava raspodjeljuje hranu odabranim posrednicima koji potom hranu podijele potrebitima. “Koji god se donator želi priključiti sustavu može se registrirati i ubaciti donaciju hrane u sustav. Dobro došli su svi donatori hrane, a oni mogu tražiti oslobođenje od PDV-a i porezne olakšice, s čime smo krenuli 2015. i što se na kraju i ostvarilo”, istaknula je.

Kako doći do krajnjih korisnika

Imaju, kaže, dobru suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, koje sve ove godine radi na doniranju hrane i sprječavanju bacanja hrane. Proveli su istraživanje 2017. kakva je situacija u Hrvatskoj i postoji li potreba za sustavnijom organizacijom hrane, kako ne bi sve ostalo na humanitarnim organizacijama i pučkim kuhinjama. Istraživanje je provedeno u prehrambenoj industriji, među ugostiteljima, poljoprivrednicima i svim objektima koji se bave viškom hrane. “Postoje problemi dok hrana ne dođe do krajnjih korisnika, ali i volja donatora da se hrana donira, a ne samo baca. Čak 70 posto posrednika izjavilo je da ne dobivaju osnovnu hranu za zadovljenje osnovnih potreba svojih krajnjih korisnika. Dakle, potreba je velika, ali postoje i mogućnosti da dobiju hranu”, istaknula je.

Korisnici sustava i primjer dobre prakse je Konzum, koji je drugu godinu zaredom proglašen Najdonatorom u kategoriji trgovaca hranom u okviru inicijative koju su pokrenuli Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane i Zoran Grozdanov, koordinator platforme Mreža hrane. Ivana Džakula, direktorica Sektora poslovne podrške u Konzumu, istaknula je kako je za njih doniranje hrane oduvijek bio prioritet. “Porezne olakšice puno nam znače, a vidimo da bi trebalo ustrojiti logistički dio jer su kapaciteti posrednika vrlo mali, dakle mali je broj vozila za prijevoz hrane. Konzum pozdravlja i banku hrane na kojoj trenutačno radi Mreža hrane”, istaknula je.