Hrvatska je u prosincu 2017. potpisala s Europskom komisijom sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku. Time će se pokriti dio troškova izgradnje tog terminala koji se procjenjuju na 234 milijuna eura. 

Po riječima ministra energetike i zaštite okoliša Tomislava Ćorića, sukladno pravilima EK, prije povlačenja navedenih bespovratnih sredstava potrebno je dostaviti bankarsku garanciju odnosno korporativno jamstvo vlasnika LNG Hrvatska kao sredstvo osiguranje da će se sredstva namjenski utrošiti. 

"Upravo u tu svrhu Plinacro daje korporativno jamstvo društvu LNG Hrvatska u iznosu 22,6 milijuna eura, za dokazivanje financijske sposobnosti LNG Hrvatske za povlačenju bespovratnih sredstava", kazao je Ćorić, napominjući da Plinacro, kao tvrtka u vlasništvu države, za to jamstvo treba suglasnost Vlade. Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila konačni prijedloga zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB) za Projekt nacionalnog sufinanciranja EU fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine, ukupno vrijedan 600 milijuna eura. Od toga je prvi dio zajma u iznosu od 300 milijuna eura već iskorišten i predloženi se zakon odnosi na drugi dio zajma, koji je također u iznosu 300 milijuna eura. 

"Prva je alokacija  zatvorena, a konačni nacrt prijedloga zakona ide u smjeru drugih 300 milijuna eura potrebnih za osiguravanje nacionalnog dijela sufinanciranja", rekla je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac. 

Podsjetila je da je ukupna vrijednost Operativnog programa konkurentnost i kohezija procijenjena na 8,1 milijardu eura, a kada se govori o nacionalnom sufinanciranju od 15 posto, ministrica ističe kako će se osigurati sredstva za sufinanciranje projekata iz područja prometa, energetike, okoliša, zdravlja, istraživanja i razvoja, zaštite prirode, socijalne infrastrukture, informacijske i komunikacijske tehnologije te urbane obnove. 

Vlada je prihvatila i pismo kojim će Republika Hrvatska iskazati interes za članstvo u Azijskoj infrastrukturnoj investicijskoj banci, međunarodne razvojne banke kojoj je sjedište u Pekingu, a temeljni joj je kapital 100 milijardi američkih dolara.

Banka je operativna od siječnja 2016. godine, a do danas je odobreno članstvo za 93 države, među kojima je i 18 država članica Europske unije. 

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić objašnjava da su primarni ciljevi banke poboljšanje društvenih i socijalnih prilika u regiji Aziji i Oceaniji, a može intervenirati i izvan same regije, primjerice i u Europi, i to prvenstveno u vezi ulaganja kojima se podupiru trgovina i povezivanje s regijom, uključujući luke, prometne veze proizvodnju i prijenos električne energije, plinovode i sl.