Zagrebački startup AMPnet za dva mjeseca na tržište će izbaciti svoj prvi proizvod, a već ima dva ugovorena posla i šest klijenata zainteresiranih za kupnju. Među inima, za AMPnetovu cloud platformu za grupno financiranje (crowdfunding) projekata obnovljive energije interes je pokazao Greenpeace. U Hrvatskoj se njegov softver želi pretplatiti Zadruga za etičko financiranje.

Mislav Javor, osnivač i direktor AMPneta kaže da imaju još ambicioznije planove. U sklopu svoje platforme kane razviti tri proizvoda, od kojih bi drugi, sustav naplate električne energije preko mobitela, trebao biti gotov do kraja godine, a treći rješenje za spajanje na burze električne energije trebalo bi biti na tržištu u prvoj polovici 2020. S takvom ponudom AMPnet procjenjuje da će u idućih godinu dana postati profitabilan.

“Do kraja ove godine želimo imati ugovore sa 100-200 energetskih zadruga u Europi, a od iduće godine ciljamo ući na tržište SAD-a gdje također želimo 100-200 korisnika za početak, pa ćemo u narednih godinu dana postali profitabilni i imali na platformi nekoliko stotina tisuća krajnjih korisnika”, kaže Javor.

AMPnet se dosad držao ispod radara. Debi je napravio u subotu, kad je pobijedio na hrvatskom finalu EIT InnoEnergyjevog PowerUp natjecanja u Zagrebu, a koje se održalo u sklopu Leap konferencije. InnoEnergy, kojeg u Hrvatskoj predstavlja lokalni hub Invento Capital Partners, ove je godine okupio čak devet finalista. AMPnet sad ide izravno u Krakov u finale PowerUpa za srednju i istočnu Europu gdje mu se smiješi investicija od 150.000 eura. No, to će mu potencijalno biti druga investicija.

Prvu je dobio prošlog ljeta kada mu je bugarski fond Aternity Ventures, iza kojeg stoji istoimena blockchain platforma koja se predstavlja kao Apple u blockchain svijetu i koji upravlja s imovinom vrednijom od 100 milijuna dolara, ubrizgao 100.000 dolara kapitala. Naime, petina AMPnet softvera sazdana je na blockchainu. Koristi ga za financijske transakcije kako bi one bile besplatne i non-stop dostupne.

Javor kaže da su sada u potrazi za drugom rundom investicije od 600-900 tisuća dolara. “InnoEnergy nam se sviđa, jer ne samo da imamo priliku pobijediti i dobiti dodatnu investiciju od njih, već nam mogu biti i lead investitor u drugoj rundi s obzirom na znanje i kontakte u industriji, pri regulatorima i investitorima. O tome sad razgovaramo”, kaže Javor.

Plan ovog hrvatskog startupa utjecat će i na domaće tržište. Javor je uvjeren da će se i u Hrvatskoj vrlo skoro pojaviti više energetskih zadruga koje će unijeti dodatnu dinamiku na to tržište. Naime, AMPnet sva svoja rješenja prodaje u vrlo uskoj niši energetskih zadruga. Cilj mu je digitalno ih transformirati. I dok u Hrvatskoj je u tom segmentu energetike najpoznatiji HEP, u zapadnoj Europi i SAD-u neke su zadruge ili kooperative, koje proizvode i distribuiraju struju, veće od HEP-a.

REScoop u Europi okuplja više od 1500 takvih zadruga s više od milijun krajnjih potrošača. U SAD-u slično takvo udruženje, Americas Electric Cooperative, okuplja nešto manje od tisuću energetskih zadruga koje zajednički proizvode pet posto ukupne proizvodnje električne energije u SAD-u. Upravljaju s imovinom većom od 175 milijardi dolara, stvaraju posao za 71.000 ljudi, godišnje ulažu 13 milijardi dolara i plaćaju više od milijarde dolara poreza i prireza godišnje.Između ostalog, oni su sa 70 posto pojedinačno najveći investitor u obnovljive izvore energije u SAD-u.

“To je potencijalnih 3000 velikih korisnika s godišnjim prometom od 50 milijardi dolara, a oni koriste Excel, čudnovate softvere ili pak ručno rade izračune na dnevnoj bazi”, kaže Javor. AMPnet ima još veće ambicije. Austrija, Finska, Irska, Litva i Španjolska od početka ožujka lobiraju pri Europskoj komisiji da se u Klimatskom akcijskom planu 2050. kao cilj postavi potpuni prelazak na obnovljive izvore energije.

Drugim riječima, da se Unija u iduća tri desetljeća prestane koristiti naftu i plin i pređe na druge izvore energije. U takvim uvjetima AMPnet bi dobio na snazi. Trenutačno je jedan od rijetkih igrača koji cilja na tržište energetskih zadruga. Međutim, dugoročno se želi pretvoriti u najmoderniju platformu za trgovanje električnom energijom. “Razgovaramo s nekoliko znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu o razvoju inovativnog modela samobalansirajućih energetskih mreža. Plan nam je za to dobiti patent u SAD-u”, zaključuje Javor.