Dobra i usluge za osobnu potrošnju čije cijene državni statističari prate na temelju reprezentativne košarice s oko 890 proizvoda, u veljači su u prosjeku porasle 0,2 posto u odnosu na siječanj, a na godišnjoj razini povećane su 0,5 posto, uz zadržavanje 12-mjesečnog prosjeka na 1,4 posto. 

Unatoč blagom  ubrzanju inflacije, prema harmoniziranomm indeksu potrošačkih cijena (HICP) kao usporedivoj mjeri inflacije za zemlje EU, Hrvatska očito ostaje na začelju ljestvice EU.

U siječnju je, naime, manju godišnju stopu imala samo Grčka. Dok su na mjesečnoj razini rastu indeksa potrošačkih cijena najviše pridonijele 0,9 posto više cijene Prijevoza (skuplje gorivo) te 0,6 posto povećani troškovi Stanovanja i pratećih režija, zbog sezonskih sniženja odjeće i obuće (mjesečni pad -13%) ta je kategorija prigušila mjesečnu inflaciju. 

U međugodišnjim usporedbama, a s obzirom na snižene stope PDV-a za niz proizvoda (od hrane do lijekova), valja uočiti da su cijene Hrane u veljači u prosjeku bile 1% niže nego u istom mjesecu lani.

Pritom je najveći godišnji pad, čak 15%, u veljači zabilježen kod voća (u prva dva mjeseca -12,8%), dok su cijene povrća prednjačile rastom (7,9% u veljači i 6,3% računajući i siječanj). Isto tako, meso je u prosjeku bilo 4 posto jeftinije nego u lanjskoj veljači, a riba i plodovi mora gotovo tri posto skuplji.

Farmaceutski proizvodi su pak pojeftinili 1,2% pridonoseći neznatnom, ali ipak padu cijena  u kategoriji Zdravlja. Nasuprot tome, natprosječnih 2,9% više su cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva, što je je stavka koja čini šestinu potrošačke košarice.

Rastom cijena prednjače najamnine koje su 4,9% skuplje nego u prva dva mjeseca 2018.