Tursko gospodarstvo platilo je cijenu miješanja predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u ekonomska, a posebno monetarna pitanja.

Kako je u ponedjeljak objavio tamošnji statistički ured, gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju oslabilo 2,4 posto u odnosu na prethodno. Kako je i u trećem tromjesečju 2018. zabilježen pad BDP-a od 1,6 posto, tursko gospodarstvo zagazilo je u recesiju, prvu nakon 10 godina.

Valutni slom
U odnosu na godinu ranije, BDP je lani pao za tri posto. Podatak statističkog zavoda dolazi u vrlo nepovoljnom trenutku za predsjednika Erdogana i njegovu stranku s obzirom na lokalne izbore ovoga mjeseca. Međutim, za inozemne ekonomske analitičare tursko gospodarstvo i nije moglo poći u drugom smjeru s obzirom na veliki upliv politike.

"Ovo je optužnica Erdonomike i izravna posljedica monetarne politike iz 2018. vođene u skladu s kratkoročnim političkim interesima, a ne ekonomskim pragmatizmom", komentira za Bloomberg Julian Rimmer, analitičar u londonskoj Investec Bank. Podsjetimo, Erdogan je, pokušavajući zadržati ekonomski rast pod svaku cijenu, izvršio pritisak na središnju banku da drži kamatne stope nisko kako bi se pojačalo kreditiranje. Uslijed odljeva stranog kapitala lira je u 2018. oslabila prema dolaru 30 posto, što je u prosjeku značilo i za trećinu skuplji uvoz.

Zbog slabljenja domaće valute središnja banka bila je prisiljena podići kamatne stope, što je značilo skuplje kredite. Na gospodarsko stanje negativno je utjecao i diplomatski spor Ankare i Washingtona oko puštanja iz kućnog pritvora evangeličkog pastora Andrewa Brunsona kojeg je Turska simnjičila za špijunažu i terorizam.

Turska je valuta oslabila i u ponedjeljak za 0,5 posto. Ove je godine lira treća valuta s najlošijom izvedbom oslabivši tri posto prema dolaru na 5,44 lira. Unatoč službenom padu u recesiju, Erdoganov zet i ministar financija Berat Albayrak preko Twittera poručuje kako je najgore iza turskog gospodarstva koje je na putu brzog oporavka. Kako ističe, glavni pokretači rasta bit će rastući izvoz i prihodi od turizma.

Plaćanje cijene rasta
Međutim, oporavak Turske neće biti ni lak ni brz, ocjenjuje Inan Demir, analitičar banke Nomura. Posebice jer je osobna potrošnja u prošlom tromjesečju srezana 8,9 posto na godišnjoj razini. "Turska je bila jedna od najbrže rastućih gospodarstava 2017. godine, ali njezin rast nije bio uravnotežen.

Veća javna potrošnja i brzi rast kreditiranja uzrokovali su skok uvoza i povećanje proračunskog deficita. Nije iznenađujuće da gospodarstvo plaća cijenu brzog rasta", ocjenjuje Bloombergov ekonomist Ziad Daoud. Prema procjeni ekonomista, turski BDP nastavit će se smanjivati tijekom prvog polugodišta, a nakon toga uslijedit će četiri kvartala slabijeg rasta koji u prosjeku neće prelaziti tri posto na godišnjoj  razini.